Realizam i naturalizam u europskim književnostima

Realizam 1830. - 1870.

- vodeću ulogu imaju francuska, ruska i engleska književnost
- u slavenskim zemljama te Italiji i Njemačkoj realizam poprima zasebne oblike vezane za specifične uvjete svake nacionalne književnosti

Značajke:
- prikazivanje društvene stvarnosti realno (objektivno) i bez pristranosti
- vjera u napredak znanosti
- roman je dominantna književna vrsta jer je zbog svoje opsežnosti najprikladniji za prikazivanje širih društvenih slojeva
- romani sadrže razgranatu fabulu kojom se putem tipičnih likova nastoji prikazati cijelo društvo, tj. sve društvene klase
- kritičnost prema društvu i društvenoj zbilji
- napušta se romantičarski pesimizam, bijeg od stvarnosti i misticizam
- pojava sveznajućeg pripovjedača koji sve vidi i sve zna o svojim likovima
- likovi govore jezikom sredine u kojoj žive 

Realistički romani i teme

Francuska književnost

Honore de Balzac, Otac Goriot - u svijetu novca, slave i  moći nema mjesta za istinske ljudske vrijednosti

Gustave Flaubert, Gospođa Bovary - laž kao model ponašanja dovodi do potpunog emotivnog i psihičkog sloma

Ruska književnost

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica - nemoć mladog čovjeka pred birokratskim mehanizmom

Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina - problem braka u gađanskom bogatom društvu

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna - psihološka proživljavanja likova, odnos zločina i kazne, psihološki i moralni razlozi ubojstva


Naturalizam 1870. - 1890.

Značajke:
- prikazuje negativne strane društvene stvarnosti
- "estetika ružnoće"
- temelji se na teoriji Hippolytea Tainea da je čovjek biološko biće određeno naslijeđem, sredinom u kojoj živi i trenutkom u kojem neki podražaj djeluje na određenog pojedinca
- književnik je znanstvenik koji se služi opažanjem i eksperimentom
- pisci postaju "inženjerima ljudskog društva", tj. dijagnosticiraju bolesti društva kako bi se ono moglo izliječiti

Emile Zola, Eksperimentalni roman - djelo u kojem iznosi poetiku naturalizma
Teme: zločini, duševne slabosti, ljudske nastranosti
Zolini naturalistički romani:
Nana - osuda društva koje robuje tjelesnom
Germinal - bolest, nesreća, nasilje, grubost i bijeda u životu rudara
Therese Raquin - utjecaj zločina na psihu ubojice