Homer, Odiseja

Književni rod: epika
Vrsta djela: ep
Stih: heksametar

Tema: Odisejeva lutanja nakon Trojanskoga rata; prikazuje se mirnodopski život starih Grka
Trajanje radnje: radnja obuhvaća zadnjih 40 dana desetogodišnjega Odisejeva lutanja

Kompozicija: 24 pjevanja (isto kao i Ilijada)

Ep počinje INVOKACIJOM:
O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom
koji se mnogo naluto razorivši sveti grad Troju.

- ep počinje i tehnikom "in medias res" - Odisejevim povratkom na Itaku - retrospektivno pripovijedanje

Kompleksna (složena) struktura epa:
1. mirnodopski život na Itaki prije i nakon Odisejeva povratka; traganje njegova sina Telemaha za ocem (pjevanja 1- 4, 13 - 24)

2. pomorski život prikazan kroz pustolovine što ih je Odisej doživljavao tijekom lutanja

- središnji motiv koji pokreće radnju je Odisejevo nastojanje da se vrati kući, ženi Penelopi i sinu Telemahu; u tome ga ometaju razne zamke, opasnosti i napasti

Važna uloga ženskih likova:

PENELOPA - oličenje vjernosti i karakterne čvrstoče

KALIPSA - boginja tišine, ljepote i mira, na svojem čudesnom otoku Ogigiji (Mljet) punih sedam godina držala je u pećini Odiseja; pustila ga je zbog Zeusova naloga; obećavala mu je besmrtnost ako ostane s njom; postala je Odisejevom ljubavnicom; iako ga je noću privlačila, danju je plakao za ženom i sinom; Kalipsa i Odisej dobili su blizance, a Kalipsa je umrla nakon što je Odisej napustio otok

KIRKA - čarobnica; pozvala je Odisejevu družinu na gozbu, hrana je bila otrovana i sve ih je pretvorila u svinje; Odisej nije podlegao čarobnome napitku, godinu dana su bili ljubavnici, a onda mu je pomogla da ode s otoka

NAUSIKAJA - kći kralja Alkinoja; znatan dio Odiseje zapravo je Odisejevo prepričavanje dogodovština na dvoru kralja Alkinoja pred njegovim gostima; Nausikaja se zaljubila u Odiseja, ali među njima ništa nije bilo; Alkinoj mu je dao brodove kojima se vratio kući; prema nekim izvorima Nausikaja se udala za Odisejeva sina Telemaha

Odisej je prikazan kao junak velike snage i izdržljivosti, ali i veoma lukav i dosjetljiv. Odisej je simbol nemirnog ljudskog duha, žeđi za pustolovinama i novim spoznajama.

Značajke "Odiseje":

a) mirnodopski ep (situacije iz osobnoga i obiteljskog života)
b) ep povratka - takvi su epovi česti u usmenoj predaji pojedinih naroda
c) pustolovni ep (prvi u europskoj književnosti)
d) prvo epsko djelo koje se bavi sudbinom jednoga junaka i prikazuje njegov privatni život

Razlike među epovima:

ILIJADA
- ratnički ep
- bogovi su nepravedni i prevrtljivi
- sudbina je pokretački motiv radnje
- kolektiv

ODISEJA
- mirnodopski ep
- bogovi su zaštitnici pravnih i moralnih odnosa
- sudbina je isključena, sve ovisi o pojedincu
- individualizam

Jezik i stil:
- heksametar
- retrospektivno pripovijedanje u 1. licu
- statičnost likova - uobičajen epski postupak jer nisu likovi ti kojima je posvećena radnja (ep veliča nacionalnu temu i junake) - npr. Odisej ne stari, isto kao i Penelopa

Eshil, Okovani Prometej

Eshil se smatra pravim ocem tragedije. Dodao je u tragediju drugoga glumca, ukrasio je pozornicu slikama i kazališnim strojevima, glumcima je odjenuo haljine s dugim rukavima i učinio ih je višima pomoću KOTURNA - posebnih snadala s povišenim potplatima.

Eshilov stil je svečan i uzvišen, s obiljem metafora. Njegove su drame pobuđivale duboko suživljavanje sa sudbinom junaka. Eshilovi junaci nisu obični ljudi već idealizirana bića s dobrim ili lošim osobinama. Eshil je bio i veliki lirik. U tragedijama je pokazivao sklonost lirskim digresijama o sudbii čovjeka koji je igračka bogova. Izrazito je religiozan i teži jednoboštvu.

- pripisuje mu se devedesetak tragedija i satirskih drama; tridesetak je puta pobjeđivao na dramskim natjecanjima
- sačuvano je 7 njegovih tragdija: Agamemnon, Žrtva na grobu, Eumenide _ ORESTIJA - jedina sačuvana antička organska trilogija (tri tematski povezane tragedije); ostale tragedije: Perzijanci, Okovani Prometej, Sedmorica pod Tebom, Pribjegarke

- građu za tragedije uglavnom uzima iz mitologije
- struktura Eshilove tragedije je jednostavna, uglavnom obrađuje jedan događaj koji je dramski dovoljno napet da izazove suosjećanje i katarzu
- Eshilovi junaci su iznimni likovi, patnici, jaki karakteri

OKOVANI PROMETEJ

Vrsta: tragedija
Tema: Prometejeva nesrtena sudbina izazvana odupiranjem Zeusu
Temeljni motiv: sukob između Zeusa i Prometeja - na simboličkoj razini sukob između tiranije i pravde, nasilja i ljubavi

Prometej je postao simbolom težnje za postignućem visokih ciljeva.
prometejski - hrabar u podnošenju muka, prkosan, ponosan, nesavladiv
prometejstvo - borba protiv sile i nepravde, uloga svjetlonoše, borba za neku spasonosnu ideju

Ivan Gundulić, Osman

Vrsta djela: barokni ep (ep s istaknutim baroknim stilskim značajkama)
Teme: a) pobjeda Poljaka nad Turcima u Hoćimu 1621.
b) pobuna janjičara i svrgavanje osmana

Alegorijsko značenje- Osmanov poraz simbolički najavljuje poraz Turskog Carstva; barokni slavizam (veličanje slavenskih naroda) - Slaveni su zaslužni za propast Carstva
 Vanjska kompozicija: 20 pjevanja (nedostajala su dva pjevanja - 14. i 15.) i njih je na zahtjev Matice hrvatske nadopisao Ivan Mažuranić u 19. stoljeću

Unutarnja kompozicija: fabula obuhvaća događaje od hoćimskogporaza turske vojske do pobune u Carigradu u vremenskom trajanju od nekoliko mjeseci i organizirana je u dva glavna fabulativna tijeka:
- putovanje Ali-paše u Poljsku radi sklapanja mira
- putovanje Kazlar-age radi pronalaženja odabranih žena za Osmanov harem

- kompozcija je dosta razgranata i složena zbog narušavanja kronologije miješanjem prošlosti i sadašnjosti i zbog umetanja romantičnih epizoda, ali je ujedno čvrsto povezana zajedničkom idejom

Namjena djela: slavljenje kršćanstva (protureformacijski utjecaj)
Stil: visoki i kićeni stil s mnoštvom stilskih izražajnih sredstava (končeto, metafore, epiteti, hiperbole)

Osman je mladi turski sultan koji je kao sedamnaestogodišnjak poveo vojsku na Poljsku i doživio poraz. Osman je želio sklopiti mir s Poljacima i istovremeno osnažiti svoju vojsku. Smatrao je janjičare krivcima za poraz i želio ih je zamijeniti. Prozrevši njegov naum, janjičari su organizirali pobunu uz pomoć Mustafe i njegove majke (Osmanov stric), a na kraju i smaknuli Osmana.

- dijelom ratnički ep u kojem veliku ulogu igraju i ženski likovi Sokolica, Krunoslava i Sunčanica

Ivan Gundulić, Dubravka

Vrsta djela: alegorijska pastorala/ melodrama - osobita vrsta drame praćena glazbom i naglašeno sentimentalna
- idilični svijet pastorale nije iskorišten kao bijeg od stvarnosti nego kao prostor u kojemu se otkrivaju problemi stvarnoga dubrovačkog života u čemu iščitavamo alegorijski smisao djela
- tako i ljubavni zaplet oko kojega se odigrava radnja i sam poprima alegorijsko značenje

Tema: proslava Dana slobode ženidbom najljepšeg pastira i pastirice (Miljenka i Dubravke)
Likovi: pastiri, vile, satiri i satirice
Unutarnja kompozicija: tri čina (činjenja) koji su podijeljeni na prizore (skazanja); tek u trećem činu javlja se zaplet, vrhunac i rasplet koji će uputiti na alegorijski smisao djela

Stih i strofa: prevladavaju osmerci i dvanaesterci kojima se sugerira običan govor
- miješaju se visoki stil u razgovoru pastira i niski (razgovorni) stil u razgovoru satira i seljaka

Praizvedena u Dubrovniku 1628. pred Kneževim dvorom.

Alegorijsko tumačenje: 
Dubrava - Dubrovačka Republika
Dubravka i Miljenko - predstavnici vlastele
Grdan - bogati pučanin; predstavnik pokvarene građanske klase

- Dubravka, kao jedan od ključnih likova, vrlo malo sudjeluje u radnji, a Grdan se uopće ne pojavljuje na pozornici (oni su samo simboli!!!) 

Jezično-stilska obilježja djela:
- brojne antiteze
- idilični opisi prirode popraćeni epitetima i poredbama
- moralistična razmišljanja nekih likova koja ukazuju na Gundulićeve isusovačke (protureformacijske) misli
- postupak deus ex machina kojim se raspliće radnja