Luigi Pirandello (1867. - 1936.), Šest osoba traži autora

 Pripada prvom razdoblju svjetske književnosti, tj. ranom modernizmu.

Rodom sa Sicilije.
Svjetsku slavu doživo je kao dramatičar, premda je pisao i prozna djela.
Godine 1934. primio je Nobelovu nagradu za književnost koju je fašistički režim gotovo ignorirao. Umro je u Rimu 1936.

Ukupno Pirandellovo dramsko djelo objavljuje se pod nazivom "Gole maske" i sastoji se od 44 drame.

Drame:
Tako je (ako vam se čini); Gospođa Morli, jedna i dvije
Trilogija teatra u teatru: Šest osoba traži autora; Svatko na svoj način; Večeras se improvizira 

Pirandello je izravni prethodnik egzistencijalističke književnosti i kazališta apsurda, a svojim je djelom najavio i postmodernističku književnost.  

Pirandellov stil - pirandelizam

Pirandello polazi od metafore svijeta kao pozornice gdje su ljudi osuđeni na glumu i na skrivanje iza društvenih maski. Osobnost je svedena na zadanu ulogu, a društvo na kolektivnu glumu. Pojedinac je u krizi identiteta.

Temeljna obilježja pirandelizma:

• teme: problem čovjekove osobnosti, nemogućnost istinske komunikacije među ljudima
• duhovna podloga: ideja o relativnosti istine i apsolutne spoznaje
• izraziti humorizam razotkriva tragičnu i bolnu pozadinu smiješnih stvari i pojava
• paradoksalnost - isticanje suprotnosti: istine i privida, tragičnoga i komičnoga, pojedinca i društva, glume i života
• tehnika zrcala: Pirandellu služi kako bi pokazao igru suprotnosti u životu i na pozornici.....

Pirandellova reforma kazališta:

• ukidanje podjele na činove i prizore u dramskom tekstu
• razaranje iluzije scenske stvarnosti i razotkrivanje mehanizma predstave; npr. scenografija često ne služi stvaranju iluzije, već njezinu razaranju (reteatralizacija kazališta)
• ostvarivanje dojma improvizacije
• predstava u predstavi (šekspirovski element)
• dokidanje tzv. četvrtog zida predstave i isprepletanje prostora pozornice i prostora gledališta (u drami Šest osoba traži autora glumci ulaze kroz gledalište)
• prikazivanje bizarnih sadržaja i likova

SADRŽAJ DRAME

Prikazana je sudbina jedne obitelji, čiji su članovi određeni samo svojim obiteljskim odnosom, pa se nazivaju: Otac, Majka, Pastorka, Sin, Dječak i Djevojčica. Drama govori o tragičnoj propasti te obitelji:
Otac je Majku "predao" svom tajniku, s kojim je onarodila troje djece. Tajnik je umro, Otac je već prije toga napustio obitelj, pa Majka počinje raditi u tobožnjem krojačkom salonu kako bi izdržavala djecu. Taj je salon zapravo javna kuća u kojoj Pastorka zarađuje novac kao bludnica, a iscrpljujući rad Majke samo je zavjesa koja prikriva od čega obitelj živi. Kulminacija u tom dijelu zbivanja nastupa kada Otac dolazi u javnu kuću i odlazi u sobu da spava s Pastorkom.

Tu naturalističku priču samo isprekidano pričaju članovi obitelji, a na pozornici se stvarno zbiva nešto drugo. Na pozornici osobe označene kao Direktor drame, Prvi glumac, Drugi glumac, Šaptač i sl. pripremaju probu nove Pirandellove drame, ali tada dolaze navedeni članovi obitelji, traže da se izvede njihova drama i svoju priču iznose u nekoj vrsti pokusa na koji su ostali pristali jer ih je zainteresirao slučaj obitelji.

Time su ispremiješane sve tradicionalno jasno uočljive razlike između pozornice i stvarnosti jer su na pozornici stvarni samo glumci, a članovi obitelji dolaze iz neke druge stvarnosti - članovi obitelji tada postaju svoji vlastiti glumci pa su manje stvarni od ostalih profesionalnih glumaca.
Fiktivnost članova obitelji posebno je istaknuta što nose neki oblik maski.

- fenomen rascijepljenih osoba i rascijepljene stvarnosti
- paradoks građanske drame: nema psihološkog uživljavanja u Drugoga jer nismo sigurni što je kod njega stvarnost a što gluma
- briše se granica između komičnog i tragičnog - groteska 

Leksička norma

NORMA je sustav pravila kojima se za pisanje i govorenje određuju načini korištenja standardnog jezika u općoj, stilski neutralnoj uporabi.

Vrste jezične norme:
1. Pravopisna (ortografska) JN
2. Pravogovorna (ortoepska) JN
3. Gramatička (morfološka i sintaktička) JN
4. Leksička JN
5. Stilistička JN (stlska funkcionalnost riječi)

Leksička norma

- propisuje pravilnu uporabu riječi - kojoj riječi treba dati prednost, koje su riječi po uporabi izjednačene, a koje treba ukloniti iz standardnoga jezika
- poštivanje leksičke norme obavezno je samo u neutralnoj uporabi
- u znanstvenom stilu posuđenice su potrebne, a često su i nužne jer je za  znanstveno nazivlje internacionalizam prikladniji od domaće riječi zbog svoje jednoznačnosti
- u razgovornom stilu posuđenice su relativno česte i dopustive
- kada se pojave u književnoumjetničkom stilu, posuđenice imaju stilističku ulogu (npr. pri karakterizaciji lika)

Jezični savjeti u vezi s leksičkom normom

1. Kada god je to moguće, posuđenicu je potrebno zamijeniti istoznačnom domaćom riječju:

inicijator - pokretač, poticatelj
eksces - ispad, izgred
učesnik - sudionik
eminentan - značajan
muzika - glazba
štrik - uže, konopac
prevazići - nadmašiti
podstrek - poticaj
direktno - izravno
indirektno - neizravno

2. Ako posuđenica ima šire ili uže značenje od domaće riječi, treba je upotrebljavati samo u slučajevima kada je nije moguće zamijeniti domaćom riječju:

autor (šire značenje) - pisac (uže značenje)
banalan (šire značenje) - jednostavan (uže značenje)

3. Ako moramo koristiti posuđenicu, koristimo onaj njezin oblik koji je prilagođeniji hrvatskomu jeziku:

umjesto kriterijum - kriterij
umjesto ventilacioni - ventilacijski

4. Ako posuđujemo riječ iz stranog jezika, posuđujemo samo osnovnu riječ, a ne i njezinu cijelu tvorbenu porodicu. Ostale se riječi od posuđene tvore hrvatskim tvorbenim načinima:
umjesto bakterijalan - bakterijski

5. Pogrešno je internacionalizme posuđivati preko nekog drugog jezika (njemačkog, francuskog, engleskog) - treba ih posuditi u obliku načinjenom prema latinskom i grčkom, a ne preko jezika posrednika:

actualis - aktualan - NE aktuelan (jer taj nastavak dolazi preko njemačkog i francuskog)
kriterij, aluminij - NE kriterijum, aluminijum
između vokala umeće se intervokalno j - radijus, dijakronija - NE radius, diakronia

6. Ako u tekstu zbog nekog razloga moramo navesti tuđu riječ, treba je označiti barem drugim tipom slova.

7. Internacionalizmi na -ist ne dobivaju nastavak -a: humanist, idealist -NE humanista, idealista

8.  Imenice grčkoga i latinskoga podrijetla kojima osnova završava na -t u nominativu ne dobivaju nastavak - a: atlet, planet - NE atleta, planeta

9. Barbarizmi poput badecimer, šaraf, špigl... dio su razgovornog stila, ali ne treba ih upotrebljavati u pisanom izražavanju.

Antun Gustav Matoš

Na današnji dan 1914. godine u Zagrebu u 41.godini života preminuo je svestrani Antun Gustav Matoš.
Umro je od karcinoma grla, ostavivši iza sebe dvadesetak što tiskanih, što neobjavljenih knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika.
"Matoš na klupi" na Strossmayerovu šetalištu djelo je kipara Ivana Kožarića, koje se u Zagrebu nalazi od 1972.

Vrste posuđenica

1. VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM NA JEZIK IZ KOJEG DOLAZE

- grecizmi - posuđenice iz grčkoga jezika (gramatika, fonem, tragedija, ditiramb, oda, himna)
- latinizmi - posuđenice iz latinskoga jezika (impresija, vizija)
- germanizmi - posuđenice iz njemačkoga jezika (tipkati, šunka, frizura, štrajk, sport)
- anglizmi (anglicizmi) - posuđenice iz engleskoga jezika (intervju, film, vaterpolo, turist)
-romanizmi - posuđenice iz romanskih jezika: galicizmi, talijanizmi, hispanizmi, portugizmi (plaža, bazen, fasada, brodet, šampanjac, kravata, plastelin)
- hungarizmi - posuđenice iz mađarskoga jezika (lopta, gulaš, gazda)
- turcizmi - posuđenice iz turskoga jezika (limun, džep, džezva, franđa)
- rusizmi - posuđenice iz ruskoga jezika
- bohemizmi - posuđenice iz češkoga jezika
- polonizmi - posuđenice iz poljskoga jezika
- luzitanizmi - posuđenice iz portugalskoga i brazilskoga  jezika
- orijentalizmi - posuđenice iz perzijskoga, turskoga i arapskoga jezika

2. VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM NA NAČIN PRILAGODBE HRVATSKOME JEZIKU

a) Usvojenice - potpuno su se uklopile u sustav hrvatskoga jezika pa ih više ne doživljavamo kao posuđene riječi. Prihvatili smo ih i ne tražimo zamjenu (škola, car, kukuruz, račun, nafta, lopov).

b) Tuđice - nisu se u potpunosti prilagodile, tj. glasovno jesu, ali zadržale su neku jezičnu osobinu jezika davatelja (bicikl, smoking, šou).

c) Prevedenice (kalkovi) - nastale su u jeziku primatelju doslovnim kopiranjem uzorka u jeziku davatelju.
njem. Halbinsel - poluotok
njem. Regenschirm - kišobran
njem. Bahnhof - kolodvor
engl. sky-scraper - neboder

d) Značenjske (semantičke) posuđenice - novi sadržaj posuđen iz stranoga jezika izražava se riječju koja već postoji u našem jeziku.
 miš - iz engleskoga jezika posudili smo značenje (vanjska računalna jedinica), a zadržali smo domaći izraz miš

3. VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM NA IZRAZ

a) Internacionalizmi (europeizmi) - u većini europskih jezika imaju sličan izraz i isti sadržaj. Uglavnom su grčkoga i latinskoga podrijetla.
televizija, revolucija, demokracija, politika, džez, balet, kamilica, disciplina

b) Egzotizmi - riječi koje označuju posebnosti nekih naroda i kultura. Obično su to nazivi jela i pića, nošnji i običaja, biljaka i životinja, novčanih jedinica i društveno-političkih posebnosti.
votka, kilt, flamenko, dolar, jen, rupija, džihad, lord, džentlemen, iglu, avokado, lazanje, ravioli, špageti,šerif, kauboj...

c) Eponimi - opće imenice nastale od vlastitog imena; nazivi znanstvenih otkrića, razdoblja, stilova, ljudskih osobina...
- nikotin - po Francuzu Jeanu Nicotu koji je 1560. donio duhan u Francusku
- žilet - nazvan po imenu izumitelja (Gillette)
- makadam - vrsta ceste s nasutim mrvljenim kamenom, po imenu škotskog inženjera MacAdama
- linč - samovoljna likvidacija bez istrage i suđenja, po imenu Johna Lyncha, američkog farmera iz 17. stoljeća koji je okrutno kažnjavao robove
- džersej - vrsta tkanine od tanke češljane vune, po imenu otoka Jerseyja
- ford - marka automobila (prema Henryju Fordu)
 

Antun Šoljan, Kratki izlet

(1932. - 1993.)
Suvremeni hrv. književnik, pjesnik, dramatičar, romanopisac i kritičar, prevoditelj i profesor germanistike. Rođen je u Beogradu, a podrijetlom je s otoka Hvara.
Šoljan se u književnosti javlja s generacijom tzv. krugovaša, književnika povezanih s časopisom Krugovi, u kojemu objavljuje svoje prve radove.
Prva objavljena knjiga jest zbirka poezije Na rubu svijeta.
Bio je urednik književnih časopisa Krugovi, Međutim i Kniževnik.

Djela:
poezija: Na rubu svijeta (1956.); Izvan fokusa; Gartlic za čas kratiti; Gazela i druge pjesme; Čitanje Ovidijevih Metamorfoza; Rustichello

novele i pripovijetke: Specijalni izaslanici (1957.); Deset kratkih priča za moju generaciju (1965.); Obiteljska večera (1976.)

romani: Kratki izlet (1965.); Luka (1974.)

KRATKI IZLET

 Radnja Šoljanova romana vremenski je smještena u godine poslije 2. svjetskoga rata, u one oskudne prilike u kojima se već pomalo počinje nazirati pojava "pobunjenika" protiv konvencionalnog življenja i društvenih normi koje sputavaju i strogo usmjeravaju intelektualca individualca.
Skupina mladih i entuzijazmom obuzetih znanstvenika, povjesničara umjetnosti, polazi u Istru na znanstvenu ekskurziju. Cilj je ekskurzije pronalaženje i proučavanje starih fresaka, sačuvanih (možda) u drevnom srcu Istre, u malim i zabačenim, već napola pustim selima.
Organizator je ekskurzije Roko, koi zaraznim oduševljenjem utječe na sve članove ekspedicije. Izrazito je energičan, ali i egocentričan, pun ideja, rođeni vođa koji spretnim manipulacijama pridobiva ljude za "svoju stvar", iskorištavajući i njih i njihova dostignuća za samopromociju.
Pripovjedač, Rokov prijatelj, također se priključuje ekskurziji, promatrajući s distance i s dosta skepse spretne Rokove manipulacije i neiskrene zanose kojima okuplja ljude. Pripovjedaču se čini da Roko u svemu ima neku skrivenu namjeru. Svi sudionici izlet smatraju neformalnim druženjem, samo Roko vidi u svemu "neki viši cilj".

Izletnici kreću u središte Istre, vođeni Rokom i nesigurnom informacijom da se u jednom polusrušenom  i napuštenom samostanu mogu naći stare freske.
Nakon nekog vremena događa se kvar na autobusu, a sudionici žele odustati od daljnjeg puta. Roko prosvjeduje pa svi, više silom nego milom, put nastavljaju pješice. Početno oduševljenje članova ekspedicije slabi pa sudionici jedan po jedan, koristeći, različite izgovore, odustaju.
Uostalom, svima se, osim Roku, pješačenje kroz beskrajni kamenjar i vrućinu čini besmislenim.
Tek naznačen i vrlo upitan cilj ekskurzije sada se čini posve beznačajnim u odnosu prema predstojećim naprima, pa članovi ekskurzije pretpostavljaju znanstvenim dostignućima trivijalne trenutačne ciljeve poput hladne seoske konobe s vinom ili jeftine napuštene kuće.
Na kraju Roko i pripovjedač ostaju sami. Nakon iscrpljujućeg hoda, vođeni više Rokovom tvrdoglavom upornošću nego njegovim pravim poznavanjem puta i cilja, kasno uvečer stižu u samostan. Ondje, na rubu poznatog svijeta, među napola srušenim pljesnivim zidovima, dočekuje ih ostarjeli i od svijeta posve izolirani fratar. Starac, čuvar freski, primi ih s toplom dobrodošlicom, ali se ubrzo ispostavi da su freske posve propale i samo su jedva prepoznatljive mrlje na zidu.
Činjenica da su freske bezvrijedne unosi razdor između Roka i pripovjedača. Pripovjedač se osjeća izmanipuliranim. Optužuje Roka za lažna obećanja, egocentričnost i slavohlepnost. Roko to ne doživljava dramatično - freske su bezvrijedne, put beskoristan i nikome ništa. Velika obećanja, organizacijsi zahvati i entuzijazam velikog vođe nestaju u trenu. Roko ne razumije Pripovjedačevu gorčinu i odlučuje se vratiti natrag te započeti nešto novo.

Roko odlazi, a Pripovjedač ostaje. Ne mogavši se pomiriti s tim da njegovo traženje nije dalo nikakav rezultat, počinje tragati dalje. Ulazi u stari podzemni hodnik, polako napreduje u neizvjesnost kroz mrak i hladnoću, ne prepoznajući cilj prema kojemu ide. Na kraju hodnika, kao na kraju puta od stvarnoga prema nestvarnome, poluslijep od mraka i malaksao od umora, dolazi u goli, sivi i surovi kamenjar u kojemu caruje potpuna praznina.

Jerome David Salinger, Lovac u žitu (smjernice za čitanje lektire)

1. Pripovjedač je ujedno i glavni lik. Što time roman dobiva, a što gubi?
2. Koi je tragični događaj obilježio Holdenov život? Kako to utječe na njegovo ponašanje? Izdvoji epizode u kojima progovara njegovo sjećanje. U čemu je simbolika rukavice za bejzbol?
3. "Crvena šilterica kupljena za jedan dolar" pojavljuje se na nekoliko mjesta u romanu  - uoči kada i kakva je simbolika.
4. Prati Holdenovo kretanje po New Yorku. U kakvim se prostorima kreće i koliko su oni važni za karakterizaciju lika?
5. Izdvoji nekoliko Holdenovih misli koje se slažu s tvojim pogledom na svijet i zapiši ih, zabilježi  konkretnu situaciju (trabat će vam tijekom kontrolne).
6. Ocrtaj Holdenov odnos prema društvenim vrijednostima i autoritetima (roditelji, profesori).
7. Kakav je Holdenov stav prema klasičnoj literaturi? Koje pisce cijeni, a koje osporava?
8. Kakav je Holdenov stav prema ratu?
9. Zašto Holden djecu, uključujući i svoju sestru Phoebe, smatra "sjajnima"?
10. Objasni metaforu "lovac u žitu/hvatač u raži" u kontekstu romana. Zašto Holden želi biti lovac u žitu?
11. Roman počinje i završava Holdenovim trenucima s dvojicom profesora. Objasni situacije. Zašto je Holden razočaran tim posjetima?
12. Gdje se Holden nalazi na kraju romana?Mijenjaju li se njegovi stavovi?

August Šenoa, Zlatarovo zlato (smjernice za čitanje lektire)

1. Kako je Stjepko Gregorijanec dobio Medvedgrad?
2. Kada i zašto se Stjepko Gregorijanec i građani Zagreba sukobljavaju?
3. Kako završava taj sukob?
3. Izdvooji primjere nesloge među plemićima.
5. Zašto je Tahi protiv Gregorijanca?
6. Kakav je ban bio Đuro Draškovć?
7. Na čiji se saziv sastao Hrvatski sabor 8. svibnja 1577. i što su zastupnici odlučili?
8. Tko je novi hrvatski ban?
9. Kako je izgledala inauguracija?
10. Kakav je novi ban prema Zagrepčanima?
11. Što iz romana saznajemo o turskoj opasnosti?
12. Izdvoji glavne elemente ljubavne fabule između Dore i Pavla.
13. Navedi tri primjera spletkarenja Grge Čokolina.
14. Kako i kad Pavle saznaje da mu je Jerko polubrat?
15. Kakav je dogovor između Stjepka i Klare Grubarove?
16. Tko je Miloš Radak?
17. Podijeli sve važnije likove prema pripadnosti određenom staležu.
18. Okarakteriziraj lik Magde.
19. Smatraš li da je Stjepko Gregorijanec tragičan lik?
20. Zbog čega ovaj roman možemo smatrati "Šenoinom odom voljenome gradu"?

Upute za pisanje eseja na DM

Maturanti, obratite pažnju na sljedeće nepravilnosti i probleme koji su se javljali na probnoj državnoj maturi. Još stignete ispraviti pojedine česte pogreške ili popraviti opći dojam.

1. Svakako se pripremite prema popisu ispitnih djela za višu ili osnovnu razinu. Sami znate koliko i što ste uistinu pročitali, ali nedopustive su činjenične pogrešeke  poput svrstavanja djela u nepripadajuće književno razdoblje ili pogrešnog određivanja vrste djela.  

2. U uvodu vas smjernice upućuju da smjestite odlomak u kontekst djela. Naravno, provjerava se poznajete li kompoziciju i strukturu lektirnog naslova, ali općenito se preporučuje da se izrazite na sljedeći način: odlomak pripada početnom, središnjem ili završnom DIJELU (dio - dijelu, knj. djelo - djelu - još jedna česta pogreška) romana, drame, epa... Nikako nije dobro napisati da odlomak pripada prvom dijelu knjige, što često radite. Osim što zvuči nespretno, pokazuje vašu nesigurnost u vezi s pripadnošću djela književnom rodu ili vrsti.

3. Opet se vraćam na broj 1. Ako o djelu pišete samo prema zadanom ulomku/ulomcima, opet pokazujete da ne poznajete čitavo djelo. Dakle, svaku od smjernica možete proširiti, ali neke svakako.

4. Pripazite na nepravilne sintaktičke / rečenične konstrukcije, na tome se gubi dosta bodova.
npr.
* Gregor Samsa on je bio trgovački putnik. - ispravno: Gregor Samsa bio je trgovački putnik.

* Svakim danom sve je više mislio o tome kako će svoje mišljenje izreći šefu kada skupi dovoljno novaca da otplati dug svojih roditelja. (rečenica je zakomplicirana suvišnim zamjenicama i zavisnim surečenicama)

ispravno: Svakim je danom sve više mislio kako će sve reći šefu kada skupi dovoljno novaca za otplaćivanje roditeljskih dugova.

* Nora je na sve to djelovala jako hrabro i sa velikim samopouzdanjem. (spojevi riječi u krivim padežima, konstrukcija rečenice je nespretna i netočna)

ispravno: Nora je u svemu tome bila hrabra i puna samopouzdanja.

* Modernost  u Norinoj odluci je to što je počela misliti na sebe. (spojevi riječi u krivim padežima, konstrukcija rečenice je nespretna i netočna)

*  ispravno: Modernost Norine odluke je u tome što je počela misliti na sebe.

*Unutrašnji dramski sukob je vidljiv... (red riječi - nenaglasnica ispred naglasnice; dakle, je spada u nenaglasnice i naslanja se logički i materijalno na naglašenu riječ s kojom ide - u ovome slučaju vidljiv)

* ispravno: vidljiv je