Leksička norma

NORMA je sustav pravila kojima se za pisanje i govorenje određuju načini korištenja standardnog jezika u općoj, stilski neutralnoj uporabi.

Vrste jezične norme:
1. Pravopisna (ortografska) JN
2. Pravogovorna (ortoepska) JN
3. Gramatička (morfološka i sintaktička) JN
4. Leksička JN
5. Stilistička JN (stlska funkcionalnost riječi)

Leksička norma

- propisuje pravilnu uporabu riječi - kojoj riječi treba dati prednost, koje su riječi po uporabi izjednačene, a koje treba ukloniti iz standardnoga jezika
- poštivanje leksičke norme obavezno je samo u neutralnoj uporabi
- u znanstvenom stilu posuđenice su potrebne, a često su i nužne jer je za  znanstveno nazivlje internacionalizam prikladniji od domaće riječi zbog svoje jednoznačnosti
- u razgovornom stilu posuđenice su relativno česte i dopustive
- kada se pojave u književnoumjetničkom stilu, posuđenice imaju stilističku ulogu (npr. pri karakterizaciji lika)

Jezični savjeti u vezi s leksičkom normom

1. Kada god je to moguće, posuđenicu je potrebno zamijeniti istoznačnom domaćom riječju:

inicijator - pokretač, poticatelj
eksces - ispad, izgred
učesnik - sudionik
eminentan - značajan
muzika - glazba
štrik - uže, konopac
prevazići - nadmašiti
podstrek - poticaj
direktno - izravno
indirektno - neizravno

2. Ako posuđenica ima šire ili uže značenje od domaće riječi, treba je upotrebljavati samo u slučajevima kada je nije moguće zamijeniti domaćom riječju:

autor (šire značenje) - pisac (uže značenje)
banalan (šire značenje) - jednostavan (uže značenje)

3. Ako moramo koristiti posuđenicu, koristimo onaj njezin oblik koji je prilagođeniji hrvatskomu jeziku:

umjesto kriterijum - kriterij
umjesto ventilacioni - ventilacijski

4. Ako posuđujemo riječ iz stranog jezika, posuđujemo samo osnovnu riječ, a ne i njezinu cijelu tvorbenu porodicu. Ostale se riječi od posuđene tvore hrvatskim tvorbenim načinima:
umjesto bakterijalan - bakterijski

5. Pogrešno je internacionalizme posuđivati preko nekog drugog jezika (njemačkog, francuskog, engleskog) - treba ih posuditi u obliku načinjenom prema latinskom i grčkom, a ne preko jezika posrednika:

actualis - aktualan - NE aktuelan (jer taj nastavak dolazi preko njemačkog i francuskog)
kriterij, aluminij - NE kriterijum, aluminijum
između vokala umeće se intervokalno j - radijus, dijakronija - NE radius, diakronia

6. Ako u tekstu zbog nekog razloga moramo navesti tuđu riječ, treba je označiti barem drugim tipom slova.

7. Internacionalizmi na -ist ne dobivaju nastavak -a: humanist, idealist -NE humanista, idealista

8.  Imenice grčkoga i latinskoga podrijetla kojima osnova završava na -t u nominativu ne dobivaju nastavak - a: atlet, planet - NE atleta, planeta

9. Barbarizmi poput badecimer, šaraf, špigl... dio su razgovornog stila, ali ne treba ih upotrebljavati u pisanom izražavanju.