Vrste posuđenica

1. VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM NA JEZIK IZ KOJEG DOLAZE

- grecizmi - posuđenice iz grčkoga jezika (gramatika, fonem, tragedija, ditiramb, oda, himna)
- latinizmi - posuđenice iz latinskoga jezika (impresija, vizija)
- germanizmi - posuđenice iz njemačkoga jezika (tipkati, šunka, frizura, štrajk, sport)
- anglizmi (anglicizmi) - posuđenice iz engleskoga jezika (intervju, film, vaterpolo, turist)
-romanizmi - posuđenice iz romanskih jezika: galicizmi, talijanizmi, hispanizmi, portugizmi (plaža, bazen, fasada, brodet, šampanjac, kravata, plastelin)
- hungarizmi - posuđenice iz mađarskoga jezika (lopta, gulaš, gazda)
- turcizmi - posuđenice iz turskoga jezika (limun, džep, džezva, franđa)
- rusizmi - posuđenice iz ruskoga jezika
- bohemizmi - posuđenice iz češkoga jezika
- polonizmi - posuđenice iz poljskoga jezika
- luzitanizmi - posuđenice iz portugalskoga i brazilskoga  jezika
- orijentalizmi - posuđenice iz perzijskoga, turskoga i arapskoga jezika

2. VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM NA NAČIN PRILAGODBE HRVATSKOME JEZIKU

a) Usvojenice - potpuno su se uklopile u sustav hrvatskoga jezika pa ih više ne doživljavamo kao posuđene riječi. Prihvatili smo ih i ne tražimo zamjenu (škola, car, kukuruz, račun, nafta, lopov).

b) Tuđice - nisu se u potpunosti prilagodile, tj. glasovno jesu, ali zadržale su neku jezičnu osobinu jezika davatelja (bicikl, smoking, šou).

c) Prevedenice (kalkovi) - nastale su u jeziku primatelju doslovnim kopiranjem uzorka u jeziku davatelju.
njem. Halbinsel - poluotok
njem. Regenschirm - kišobran
njem. Bahnhof - kolodvor
engl. sky-scraper - neboder

d) Značenjske (semantičke) posuđenice - novi sadržaj posuđen iz stranoga jezika izražava se riječju koja već postoji u našem jeziku.
 miš - iz engleskoga jezika posudili smo značenje (vanjska računalna jedinica), a zadržali smo domaći izraz miš

3. VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM NA IZRAZ

a) Internacionalizmi (europeizmi) - u većini europskih jezika imaju sličan izraz i isti sadržaj. Uglavnom su grčkoga i latinskoga podrijetla.
televizija, revolucija, demokracija, politika, džez, balet, kamilica, disciplina

b) Egzotizmi - riječi koje označuju posebnosti nekih naroda i kultura. Obično su to nazivi jela i pića, nošnji i običaja, biljaka i životinja, novčanih jedinica i društveno-političkih posebnosti.
votka, kilt, flamenko, dolar, jen, rupija, džihad, lord, džentlemen, iglu, avokado, lazanje, ravioli, špageti,šerif, kauboj...

c) Eponimi - opće imenice nastale od vlastitog imena; nazivi znanstvenih otkrića, razdoblja, stilova, ljudskih osobina...
- nikotin - po Francuzu Jeanu Nicotu koji je 1560. donio duhan u Francusku
- žilet - nazvan po imenu izumitelja (Gillette)
- makadam - vrsta ceste s nasutim mrvljenim kamenom, po imenu škotskog inženjera MacAdama
- linč - samovoljna likvidacija bez istrage i suđenja, po imenu Johna Lyncha, američkog farmera iz 17. stoljeća koji je okrutno kažnjavao robove
- džersej - vrsta tkanine od tanke češljane vune, po imenu otoka Jerseyja
- ford - marka automobila (prema Henryju Fordu)