Rješenja zadataka iz radne bilježnice - 2. dio (4.U)

Područna raslojenost leksika

1. lokalizam, regionalizam, dijalektizam, 2. c, 3. individualni odgovori

4. imenuje pojam karakterističan za područje na kojem se govori određenim narječjem

5. mlinci, bevanda, pašticada

6.

fonološki	žep, biškup, crikva, karv, fala, pes, presvetli
izrazni	kajmak, ponoriti, bječve, kušin, đeram, lancun, bedast, ončas, kecelja, furešt, kukumar, oblok, stekli, ča, kaj, mići, vanjkuš, kariola
tvorbeni	kumek, konjek
značenjski	gaće

Etnografski: mlinci, gemišt, štrukli

Funkcionalna raslojenost leksika

 1. a) izbor između više mogućnosti za izricanje istog sadržaja, b) stilistika, c) funkcionalan u različitim situacijama (funkcionalni stilovi standardnoga jezika), d) poseban leksik karakterističan za pripadnike uže skupine određene dobbno ili društveno, e) razgovorni stil

2. Administrativni - riječ upotrijebljena u osnovnom značenju, sažet i precizan izraz, bezlične i ustaljene rečenične konstrukcije; znanstveni - izražena logička analiza u kojoj prevladava znanstvena terminologija, impersonalan je, objektivan i logičan; publicistički - ima značajkeznanstvenoga i književnoumjetničkog stila; razgovorni - stil usmene komunikacije, prevladavaju jednostavne rečenice, prisutni su kolokvijalizmi, žargonizmi; književnoumjetnički - najotvoreniji svim leksemima, individualan, asocijativan, kreativan, subjektivan

3. i 4. individualni odgovori

Imena

1. Onomastika, imenoslovlje; imena ljudi, imena mjesta, imena naroda i etničkih skupina

2. NE, NE, NE, NE, DA, NE, NE

3. 1 e, 2 g, 3 b, 4 d, 5 f, 6 h, 7 h, 8 a, 9 i 10 c, 11 f4.

N G D A V L I

Ivan Jurić Ivana Jurića Ivanu Juriću Ivana Jurića Ivane Juriću Ivanu Juriću Ivanom Jurićem

Ivana Anić Ivane Anić Ivani Anić Ivanu Anić Ivana Anić Ivani Anić Ivanom Anić

5. Ekonimi: Biograd na MOru, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Ivan Zelina, Vela Luka, Varaždinske Toplice

Hidronimi: Crno more, Jadransko more, Modro jezero, Jezero sabljak, Plitvička jezera

Oronimi: Požeška gora, Velika gora, Velika Kapela, Vrgorsko gorje, Kalnička gora

6.

ekonimi	Malinska, Novi Vinodolski, Banova Jaruga, Budačka Rijeka, Starigrad Paklenica, Mokro Polje, Crni Lazi
hidronimi	Egejsko more, Korana, Plitvička jezera, Lokvrasko jezero, Vransko jezero
oronimi	Učka, Zrinska gora, Velika gora, Plješivica, Kalničko gorje, Crni vrh

7. zagrebački, varaždinski, sinjski, baški, osječki, vukovarski

8. 1 c, 2 d, 3 c, 4 a, 5 b, 6 e, 7 c Napomena: Sutla je i ekonim.

9. individualni odgovori

10. Antroponimi: Melkior (ime, biblijsvuk - prorok koji se  boji)

Cviker (nadimak, prema osobini, ironično)

Filipović (prezime, patronim, neutralno)

Tresić Pavičić (prezime, aluzija na hrvatskoga književnika Antu Tresića Pavičića)

Samotres (nadimak, osobina, ironično)

Ćiril (grčki: gospodin), Metod (grčki: uredni)

Rješenja zadataka iz radne bilježnice - 1 . dio (4.U)

Vremenska raslojenost leksika

1.  1 b, 2 a, 3 c, 4 d

2. Izvanjezični procesi (nastanak leksema zbog prolaska društvenog razdoblja) i promjene u samom jeziku (isti leksem danas ima drugi izraz).

3. a) koje su u njemu iz nekog razloga zastarjele

b) koje u određenom trenutku rabe govornici hrvatskoga jezika u usmenoj i pisanoj komunikaciji

c) koje postupno izlaze iz jezika (jer se sve manje upotrebljavaju) ili postupno ulaze u jezik

d) riječi koje su iz aktivnog prešle u pasivni leksik zbog izvanjezičnih razloga

e) riječi koje su iz aktivnog u pasivni leksik prešle zbog unutarjezičnih razloga

4. drobna, nebesih, zviezdo, sliepa, sljemena

5. a) arhaizmi: učeć, miloslovlje, svetoslavni, ćućenja, čitajuć, djelovnosti, podrtinah

b) učeć (učeći), misloslovlje (filozofija), svetoslavni (čuveni), ćućenja (osjećaji, emocije), čitajuć (čitajući), djelovnosti (značaju), podrtinah (krhotinama)

6. 1 c, 2 b, 3 a, 4 d

7.

historizmi	grof, surka, krinolina, dinar, husar, ban, žandar, pisar
arhaizmi	čislo, cesar, kraljski, lipost, horugva (zastava), sveudilj, toli (toliko), takov
knjiški leksemi	mirisnica
nekrotizmi	gasan (Silvije Strahimir Kranjčević)

8. ... da bi se izrazio neki novi pojam ili da bi se našom riječju zamijenila strana riječ.

9. a) riječi koje polako prelaze iz aktivnoga u pasivni leksik, a upotrebljavaju ih još samo stariji govornici

b) riječi koje su prešle iz aktivnoga u pasivni leksik, ali su se onda iz nekog razloga vratile u aktivni leksik

c) riječi koje imenuju trenutno moderan pojam, a kada moda prođe, te riječi izlaze iz jezika

10.

oživljenice	kuna, putovnica, županija
pomodnice	trapezice
novotvorenice	premosnica, veleposlanik, kolodvor
zastarjelice	preparandija, gombalište

11., 12. i 13. individualni odgovori

Charles Baudelaire, Opajajte se!

Opojen treba uvijek biti.U tome je sve: početak i svršetak mudrosti. Da ne osjećate strahovit jaram Vremena koji vam tišti ramena i prigiba vas zemlji, morate se bez daha opajati.
A čime? Vinom, poezijom ili krepošću - kako vam drago. Ali opajajte se.
Pa ako se ponekad probudite na stepenicama kakve palače, na zelenoj travi jarka, u sumornoj samotinji svoje sobe, kad je pijanstvo već malo popustilo ili sasvim prošlo, pitajte vjetar, val, zvijezdu, pticu, uru, sve što bježi, sve što jeca, sve što putuje, sve što pjeva, sve što zbori, pitajte koliko je sati. I vjetar, val, zvijezda, ptica, ura odgovorit će vam "Čas je da se opajate! Da ne budete mučenici i robovi Vremena, opajajte se bez prestnka! Vinom, poezijom ili krepošću - kako vam drago."

 Zadatak: analizirati pjesmu: a) motivsko-tematska i b) jezično-stilska analiza (kao u prvome razredu)

Pablo Neruda, Pjesme (za maturante - analiza pjesme po izboru)

 Možda ne biti znači biti bez tebe

Možda ne biti znači biti bez tebe,
da ne ideš režući podne
kao modri cvijet, da ne koračaš
kasnije između magle i opeka,

da nema onog svjetla koje nosiš u ruci,
koje drugi, možda, neće vidjeti zlatno,
koje možda nitko ne primjeti da je raslo
kao rumeno porijeklo neke ruže,

i da ne postojiš, najzad, da nisi došla
opora, uzbudljiva, da upoznaš moj život,
udarac ružina grma, žito vjetra,

i otada postojim jer ti postojiš,
i otada jesam, jesi i jesmo,
i za ljubav bit ću, bit ćeš, bit ćemo.

 Tijelo žene

Tijelo žene, bijeli brežuljci, bijela bedra,
slična si svijetu kada se daješ.
Ruje te moje tijelo divljeg ratara
i sin iskače iz dubine zemlje.

Bijah sâm kao tunel. Ptice su od mene bježale
I u meni započe noć svoju moćnu invaziju.
Kovao sam te kao oružje da bih te nadživio
ko strijelu za svoj luk i kamen za svoju praćku.

Ali stiže čas osvete i ja te ljubim.
Tijelo od kože, od mahovine, od mlijeka snažna i lakoma.
Ah, pehari grudi! Ah, oči odsutnosti!
Ah, ruže pubisa! Ah, glas tvoj spor i tužan!

Tijelo žene moje, u tvojoj ću ostati ljupkosti
Žeđi moja, tjeskobo bez granica, pute neodlučni!
Tamna korita rijeka gdje vječita žeđ ostaje,
gdje ostaje umor i bol beskrajna.

Sviđaš mi se kada šutiš

Sviđaš mi se kada šutiš jer si kao odsutna,
i čuješ me izdaleka, i glas moj ne dodiruje te.
Čini mi se kao da su ti letjele oči
i čini se da ti je poljubac jedan zatvorio usta.

Kako su stvari sve ispunjene dušom mojo
izranjavaš iz stvari, ispunjena dušom mojom.
Leptirice sna, duši mojoj si slična,
i slična si riječi melankolija.

Sviđaš mi se kada šutiš i kad si kao udaljena.
I kada kao da se žališ, leptiriću u gukanju.
I čuješ me izdaleka, i glas moj ne dostiže te.
Pusti me da šutim s mučenjem tvojim.

Pusti me da ti govorim također svojom šutnjom
jasnom kao svijeća jedna, prosto kao jedan prsten.
Kao noć si, šutljiva, zvjezdana.
Šutnja tvoja je zvjezdana, tako daleko i jednostavno.

Sviđa mi se kada šutiš jer si kao odsutna.
Udaljena i bolna kao da si umrla.
Jedna riječ tada, osmijeh dovoljan je jedan.
I veseo sam, veseo što si živa.