Ivan Gundulić, Osman

Vrsta djela: barokni ep (ep s istaknutim baroknim stilskim značajkama)
Teme: a) pobjeda Poljaka nad Turcima u Hoćimu 1621.
b) pobuna janjičara i svrgavanje osmana

Alegorijsko značenje- Osmanov poraz simbolički najavljuje poraz Turskog Carstva; barokni slavizam (veličanje slavenskih naroda) - Slaveni su zaslužni za propast Carstva
 Vanjska kompozicija: 20 pjevanja (nedostajala su dva pjevanja - 14. i 15.) i njih je na zahtjev Matice hrvatske nadopisao Ivan Mažuranić u 19. stoljeću

Unutarnja kompozicija: fabula obuhvaća događaje od hoćimskogporaza turske vojske do pobune u Carigradu u vremenskom trajanju od nekoliko mjeseci i organizirana je u dva glavna fabulativna tijeka:
- putovanje Ali-paše u Poljsku radi sklapanja mira
- putovanje Kazlar-age radi pronalaženja odabranih žena za Osmanov harem

- kompozcija je dosta razgranata i složena zbog narušavanja kronologije miješanjem prošlosti i sadašnjosti i zbog umetanja romantičnih epizoda, ali je ujedno čvrsto povezana zajedničkom idejom

Namjena djela: slavljenje kršćanstva (protureformacijski utjecaj)
Stil: visoki i kićeni stil s mnoštvom stilskih izražajnih sredstava (končeto, metafore, epiteti, hiperbole)

Osman je mladi turski sultan koji je kao sedamnaestogodišnjak poveo vojsku na Poljsku i doživio poraz. Osman je želio sklopiti mir s Poljacima i istovremeno osnažiti svoju vojsku. Smatrao je janjičare krivcima za poraz i želio ih je zamijeniti. Prozrevši njegov naum, janjičari su organizirali pobunu uz pomoć Mustafe i njegove majke (Osmanov stric), a na kraju i smaknuli Osmana.

- dijelom ratnički ep u kojem veliku ulogu igraju i ženski likovi Sokolica, Krunoslava i Sunčanica

Ivan Gundulić, Dubravka

Vrsta djela: alegorijska pastorala/ melodrama - osobita vrsta drame praćena glazbom i naglašeno sentimentalna
- idilični svijet pastorale nije iskorišten kao bijeg od stvarnosti nego kao prostor u kojemu se otkrivaju problemi stvarnoga dubrovačkog života u čemu iščitavamo alegorijski smisao djela
- tako i ljubavni zaplet oko kojega se odigrava radnja i sam poprima alegorijsko značenje

Tema: proslava Dana slobode ženidbom najljepšeg pastira i pastirice (Miljenka i Dubravke)
Likovi: pastiri, vile, satiri i satirice
Unutarnja kompozicija: tri čina (činjenja) koji su podijeljeni na prizore (skazanja); tek u trećem činu javlja se zaplet, vrhunac i rasplet koji će uputiti na alegorijski smisao djela

Stih i strofa: prevladavaju osmerci i dvanaesterci kojima se sugerira običan govor
- miješaju se visoki stil u razgovoru pastira i niski (razgovorni) stil u razgovoru satira i seljaka

Praizvedena u Dubrovniku 1628. pred Kneževim dvorom.

Alegorijsko tumačenje: 
Dubrava - Dubrovačka Republika
Dubravka i Miljenko - predstavnici vlastele
Grdan - bogati pučanin; predstavnik pokvarene građanske klase

- Dubravka, kao jedan od ključnih likova, vrlo malo sudjeluje u radnji, a Grdan se uopće ne pojavljuje na pozornici (oni su samo simboli!!!) 

Jezično-stilska obilježja djela:
- brojne antiteze
- idilični opisi prirode popraćeni epitetima i poredbama
- moralistična razmišljanja nekih likova koja ukazuju na Gundulićeve isusovačke (protureformacijske) misli
- postupak deus ex machina kojim se raspliće radnja

Ana Katarina Zrinski Frankopan

- prva poznata pjesnikinja sjeverne Hrvatske
"Putni tovaruš" (putni prijatelj) - knjižica nabožnih tekstova
Sadrži:
- molitve pojedinim svecima
- izbor iz psalama
- nabožne tekstove (uglavnom prijevode s njemačkog jezika)
- pjesmu "Vsakomu onomu, ki štal bude ove knjižice" koju je sama napisala kao predgovor

- rođena je u Bosiljevu; od majke Njemice naučila je njemački jezik, a poznavala je talijanski, mađarski i latinski jezik - veoma obrazovana za ženu onog doba
- nakon otkrivanja urote ostala je bez prihoda, nasilno je razdvojena od kćeri i smještena u samostan

Podsjetnik!!! domaća zadaća vezana uz pjesmu "Vsakomu onomu..." - odgovoriti na pitanja!!

Ivan Bunić Vučić, Plandovanja

- rođen u Dubrovniku.
- humanistički obrazovan
- bio je u aktivnoj službi Dubrovačke Republike (čak je pet puta biran za kneza)
- najbolji je lirski pjesnik hrvatskoga baroka
- "Plandovanja" su mladenačka zbirka
- "Mandalijena pokornica" (religiozna poema) - dva izdanja za pjesnikova života

Zbirka "Plandovanja"

- naš najpoznatiji barokni kanconijer
- u baroknom duhu temelji se na antitetičkim parovima (idilično-pastoralni i senzualni motivi/ anakreontski motivi i motivi prolaznosti)

Pjesme su pisane raznim stihovima i strofama i u njima se očituje utjecaj:
- petrarkizma (motivi/ sadržajna razina)
- marinizma (uporaba končeta, metaforika/ izrazna razina)

Giambattista Marino: "Pjesnikov je cilj začuditi!"
- to se postiže izborom neobičnih motiva i izraza, gomilanjem stilskih sredstava, uvođenjem zvučnih učinaka koji su sami sebi svrhom

Marinisti - pjesnici koji su pisali prema uzoru na Marinovu poeziju

Zbirka "Plandovanja" ostala je u rukopisu jer je I. B. Vučić nije smatrao dovoljno dobrom (objavljena je tek u 19. stoljeću); već sam naslov zbirke sugerira da je nastala u pjesnikovoj dokolici/ slobodnom vremenu kad se odmarao od državničkih poslova.
  

Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga

Vrsta: religiozna barokna poema (plač)
Tema: izgubljeni i pronađeni sin (tema je preuzeta iz Lukina evanđelja)
Kompozicija: tri plača (Sagrješenje, Spoznanje, Skrušenje)

Višestruke mogućnosti tumačenja djela:
- protureformacijske poveznice: svi grješnici koji su skrenuli na protestantizam mogu se vratiti u krilo Crkve i bit će im oprošteno (Gundulić se obrazovao kod isusovaca)

- društvene poveznice: razmetni dubrovački sinovi koji rasiplju novac svojih očeva

- političke (domoljubne) poveznice: kritika osoba čije ponašanje slabi osnove Dubrovačke Republike (sumnjive ekonomske transakcije)

Fran Krsto Frankopan

- potomak stare hrvatske plemićke obitelji; istaknuo se u borbi protiv Turaka
- priključio se uroti protiv Habsburgovaca u kojoj je sudjelovala i njegova sestra, a vođa joj je bio njezin muž Petar Zrinski
- nakon otkrivanja urote obojica su otišli caru u Beč da bi se opravdali, ali su zatočeni i pogubljeni (1671.)
- nakon pogubljenja u Bečkom Novom Mjestu ostala su u rukopisu njegova djela koja su prebačena u bečki Državni arhiv
- osim jedne latinske pjesme koju je objavio za života, sva su Frankopanova djela ostala u rukopisima

- pjesme F. K. Frankopana raznovrsne su i po tematici i po izrazu
- teme: petrarkističke, prigodničarske i nabožne
- pjesme je pisao različitim vrstama stihova
- zaslužan je za uvođenje deseterca u hrvatsku umjetničku poeziju

- pisao je jezikom Ozaljskoga književnoga kruga (čakavska osnovica s elementima kajkavskoga i štokavskoga)

Djela:
Gartlic za čas kratiti - zbirka lirskih pjesama nastalih tijekom tamnovanja
Dijačke junačke
Sentencije vsakojaške - zbirka poslovica
Zganke za vrime kratiti - zbirka zagonetki

F. K. Frankopan prvi je preveo dio Moliereove komedije Georges Dandin (Jarne bogati), i to samo dvije godine nakon objavljivanja Moliereova djela - prvi prijevod Molierea u hrvatskoj književnosti.

Barok u hrvatskoj književnosti (uvod)

Trajanje: 17. stoljeće i polovina 18. stoljeća

Značajke:
- utjecaj protureformacije
- isprepletanje svjetovne i religiozne tematike
- isusovačka i misionarska djelatnost, otvaranje škola i nastanak jezikoslovnih djela
- osim isusovaca, u promicanju baroka značajni su i ostali vjerski redovi: franjevci, pavlini i benediktinci
- kulturna i književna djelatnost odvijala se u manjim regionalnim krugovima
- književni standard nije postojao, jezik je bio regionalno razjedinjen

Isusovci:
Juraj Habdelić - jezikoslovac
Bartol Kašić - autor prve hrvatske gramatike
Juraj Križanić - jezikoslovac, političar
Antun Kanižlić - književnik
Jakov Mikalja - jezikoslovac

Franjevci:
Matija Divković - bosanski franjevac, utemeljitelj narodne književnosti u Bosni

Pavlini:
Ivan Belostenec - leksikograf (autor rječnika), jezikoslovac

BAROKNI KNJIŽEVNI KRUGOVI

1. Dubrovačko-dlamatinski krug 
- djela pisana štokavskim narječjem; najviši umjetnički domet

Ivan Gundulić; Osman (ep); Dubravka (pastirska igra - melodrama); Suze sina razmetnoga (poema)
Ivan Bunić Vučić; Plandovanja (zbirka pjesma)
Ignjat Đurđević; Pjesni razlike (zbirka pjesama); Suze Marunkove (komična barokna poema)
Junije Palmotić; Pavlimir (melodrama)

2. Ozaljski krug
- miješaju se elementi čakavskog, kajkavskog i štokavskog narječja; tematika je uglavnom svjetovna, uz molitvenik Ane Katarine Zrinski
Fran Krsto Frankopan; Gartlic za čas kratiti (zbirka pjesama); Dijačke junačke (pjesme)
Ana Katarina Zrinski; Putni tovaruš (molitvenik)

3. Kajkavski krug
- kajkavsko narječje; vjersko poučna djela

Juraj Habdelić; Pervi otca našega Adama greh (propovijedi)

4. Slavonski krug
- štokavsko narječje - ikavica; pučna djela u duhu protureformacije kojima je cilj utjecati na neuko stanovništvo 
Antun Kanižlić; Sveta Rožalija (poema)