Barok u hrvatskoj književnosti (uvod)

Trajanje: 17. stoljeće i polovina 18. stoljeća

Značajke:
- utjecaj protureformacije
- isprepletanje svjetovne i religiozne tematike
- isusovačka i misionarska djelatnost, otvaranje škola i nastanak jezikoslovnih djela
- osim isusovaca, u promicanju baroka značajni su i ostali vjerski redovi: franjevci, pavlini i benediktinci
- kulturna i književna djelatnost odvijala se u manjim regionalnim krugovima
- književni standard nije postojao, jezik je bio regionalno razjedinjen

Isusovci:
Juraj Habdelić - jezikoslovac
Bartol Kašić - autor prve hrvatske gramatike
Juraj Križanić - jezikoslovac, političar
Antun Kanižlić - književnik
Jakov Mikalja - jezikoslovac

Franjevci:
Matija Divković - bosanski franjevac, utemeljitelj narodne književnosti u Bosni

Pavlini:
Ivan Belostenec - leksikograf (autor rječnika), jezikoslovac

BAROKNI KNJIŽEVNI KRUGOVI

1. Dubrovačko-dlamatinski krug 
- djela pisana štokavskim narječjem; najviši umjetnički domet

Ivan Gundulić; Osman (ep); Dubravka (pastirska igra - melodrama); Suze sina razmetnoga (poema)
Ivan Bunić Vučić; Plandovanja (zbirka pjesma)
Ignjat Đurđević; Pjesni razlike (zbirka pjesama); Suze Marunkove (komična barokna poema)
Junije Palmotić; Pavlimir (melodrama)

2. Ozaljski krug
- miješaju se elementi čakavskog, kajkavskog i štokavskog narječja; tematika je uglavnom svjetovna, uz molitvenik Ane Katarine Zrinski
Fran Krsto Frankopan; Gartlic za čas kratiti (zbirka pjesama); Dijačke junačke (pjesme)
Ana Katarina Zrinski; Putni tovaruš (molitvenik)

3. Kajkavski krug
- kajkavsko narječje; vjersko poučna djela

Juraj Habdelić; Pervi otca našega Adama greh (propovijedi)

4. Slavonski krug
- štokavsko narječje - ikavica; pučna djela u duhu protureformacije kojima je cilj utjecati na neuko stanovništvo 
Antun Kanižlić; Sveta Rožalija (poema)