Klasicizam i prosvjetiteljstvo u europskim književnostima

Trajanje: druga polovina 17. stoljeća i 18. stoljeće
- u nekim nacionalnim književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko su isprepleteni da među njima gotovo da i nema razlike
- francuska književnost ima vodeću ulogu (u baroku je to bila francuska književnost)

KLASICIZAM
- ugledanje na klasiku, tj. na vrijednosti antičke književnosti; uzori dostojni oponašanja su Aristotel i grčki tragičari (Eshil, Sofoklo i Euripid)
- filozofsku podlogu klasicizmu pruža Descartesova filozofija racionalizma
Racionalizam je filozofski pravac koji daje prednost razumu u spoznaji stvarnosti - osnovao ga je francuski filozof Rene Descartes.
Mislim, dakle jesam. / Cogito ergo sum. (lat.) / I think, therefore I am. - u sve se može sumnjati, sve se može propitivati, a odgovor će  nam dati razum; razum nije samo glavno oružje spoznaje, nego je i glavni kriterij umjetničke vrijednosti

- glavna književna vrsta u klasicizmu je tragedija

PROSVJETITELJSTVO
- prvo se javlja u Engleskoj kao građanski pokret, a zatim u Francuskoj
Glavni prosvjetitelji u Francuskoj: Montesquieu (Monteskje), Voltaire (Volter) i Rousseau (Ruso)
- filozofija prosvjetiteljstva okreće se praktičnim pitanjima aktualnih životnih problema (država, crkva, vjera, odgoj i moral)
- prosvjetitelji istinski vjeruju u svemoć ljudskog uma, u ideju napretka čovječanstva i u mogućnost racionalnog uređenja svijeta; zato se filozofija povezuje sa znanošću: ekonomijom, pravom, poviješću

- 18. stoljeće doba je prosvijećenih vladara: Josipa ll. (sin Marije Terezije), Katarine Velike (ruske carice)

Enciklopedisti:
Godine 1751. počinje izlaziti Enciklopedija - zbirka sveobuhvatnog znanja (Denis Diderot), D'Alembert, Montesquieu, Voltaire, Rousseau)

- završetak prosvjetiteljstva obično se veže uz 1789. godinu, tj. uz Francusku revoluciju

- glavna književna vrsta u prosvjetiteljstvu je filozofski roman