Petar Zoranić rođen je u Zadru i pripadao je zadarskom humanističkom i renesansnom krugu. O njegovoj smrti nema pozdanih podataka, a pretpostavlja se da je stradao od Turaka prije prvog objavljivanja Planina.
Potječe iz ninske plemićke obitelji. Humanističku naobrazbu stekao je u Zadru i vjerojatno u Padovi, radio je kao notar, pravnik i javni službenik.
Planine se smatraju prvim hrvatskim romanom. Djelo je napisano 1536., a objavljeno 1569. godine. Roman je Zoranić posvetio Mateju Matijeviću, ninskom kanoniku.
- autobiografski pastoralni roman u prozi i stihovima
- kompozicija: 24 poglavlja
- roman je oblikovan kao niz samostalnih novela, odnosno pripovijesti u kojima Zoranić pripovijeda o svojem putovanju od Nina do Dinare i natrag da bi se oslobodio ljubavne boli; putujući, on otkriva vlastito biće, ali i ljepote domovine koje želi proslaviti
Tema: ljubavna i nacionalna (opjevavanje vlastite ljubavne boli i ljepota domovine te upozoravanje na opasnost od Turaka i odnarođivanje)
Dva su moguća čitanja romana: doslovno (stvarno putovanje pastira Zorana zbog ljubavn boli) i alegorijsko (Zoranićevo fiktivno putovanje je put do spoznavanja samoga sebe, tj. metafora životnog puta).
Na kraju djela uz pomoć vile Dejanire (Dinare), Zoranić se odriče ovozemaljskog ljubavnog života i okreće se duhovnoj ljubavi.
Ideja djela: Zoranić spoznaje da je duhovno važnije od tjelesnoga
Tipovi izražavanja u romanu:
-
autorsko pripovijedanje (u prvom licu): razlog putovanja, snovi, viđenja
-
pastirske pripovijesti (u trećem licu)
-
pripovijesti vila Zorice, Milosti i Dinare
-
pastirske pjesme
Na Zoranića su u stvaranju njegova djela utjecali:- antički utjecaji: 1) rimski pisac Ovidije u svom djelu «Metamorfoze» govori o različitim pretvaranjima – u vilinoj priči djevojka se pretvara u vjetar
2) u Homera su bogovi osvetoljubivi poput ljudi, u Zoranićevu djelu govori se o osveti božica Buri
- utjecaj Dantea – Dante putuje na svoje zamišljeno putovanje da bi se pročistio od grijeha, a Zoranić da bi se oslobodio od ljubavne boli
- najveći je utjecaj talijanskog humanista Jacopa Sannazzara; Sannazzaro je napisao roman «Arcadia» u kojem opisuje sretan život pastira u izmišljenoj zemlji Arkadiji daleko od ratova i suvremenih događanja; u toj se zemlji plače samo zbog neuzvraćene ljubavi
U Zoranićevu djelu, uz jaku rodoljubnu notu, prevladava arkadijski ugođaj.
Pojam bašćine
-
bašćina je u Zoranića izraz za zavičaj, ali i za domovinu u cjelini; on se u
romanu ne predstavlja kao plemić, nego kao domoljub zabrinut za budućnost
domovine koju razaraju Turci (rasuta
bašćina - hrvatski krajevi pod okupacijom)
- jedan
od načina kako se domovini može pomoći jest i briga za hrvatski jezik, kulturu,
narodnu ostavštinu
