Homer, Odiseja

Književni rod: epika
Vrsta djela: ep
Stih: heksametar

Tema: Odisejeva lutanja nakon Trojanskoga rata; prikazuje se mirnodopski život starih Grka
Trajanje radnje: radnja obuhvaća zadnjih 40 dana desetogodišnjega Odisejeva lutanja

Kompozicija: 24 pjevanja (isto kao i Ilijada)

Ep počinje INVOKACIJOM:
O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom
koji se mnogo naluto razorivši sveti grad Troju.

- ep počinje i tehnikom "in medias res" - Odisejevim povratkom na Itaku - retrospektivno pripovijedanje

Kompleksna (složena) struktura epa:
1. mirnodopski život na Itaki prije i nakon Odisejeva povratka; traganje njegova sina Telemaha za ocem (pjevanja 1- 4, 13 - 24)

2. pomorski život prikazan kroz pustolovine što ih je Odisej doživljavao tijekom lutanja

- središnji motiv koji pokreće radnju je Odisejevo nastojanje da se vrati kući, ženi Penelopi i sinu Telemahu; u tome ga ometaju razne zamke, opasnosti i napasti

Važna uloga ženskih likova:

PENELOPA - oličenje vjernosti i karakterne čvrstoče

KALIPSA - boginja tišine, ljepote i mira, na svojem čudesnom otoku Ogigiji (Mljet) punih sedam godina držala je u pećini Odiseja; pustila ga je zbog Zeusova naloga; obećavala mu je besmrtnost ako ostane s njom; postala je Odisejevom ljubavnicom; iako ga je noću privlačila, danju je plakao za ženom i sinom; Kalipsa i Odisej dobili su blizance, a Kalipsa je umrla nakon što je Odisej napustio otok

KIRKA - čarobnica; pozvala je Odisejevu družinu na gozbu, hrana je bila otrovana i sve ih je pretvorila u svinje; Odisej nije podlegao čarobnome napitku, godinu dana su bili ljubavnici, a onda mu je pomogla da ode s otoka

NAUSIKAJA - kći kralja Alkinoja; znatan dio Odiseje zapravo je Odisejevo prepričavanje dogodovština na dvoru kralja Alkinoja pred njegovim gostima; Nausikaja se zaljubila u Odiseja, ali među njima ništa nije bilo; Alkinoj mu je dao brodove kojima se vratio kući; prema nekim izvorima Nausikaja se udala za Odisejeva sina Telemaha

Odisej je prikazan kao junak velike snage i izdržljivosti, ali i veoma lukav i dosjetljiv. Odisej je simbol nemirnog ljudskog duha, žeđi za pustolovinama i novim spoznajama.

Značajke "Odiseje":

a) mirnodopski ep (situacije iz osobnoga i obiteljskog života)
b) ep povratka - takvi su epovi česti u usmenoj predaji pojedinih naroda
c) pustolovni ep (prvi u europskoj književnosti)
d) prvo epsko djelo koje se bavi sudbinom jednoga junaka i prikazuje njegov privatni život

Razlike među epovima:

ILIJADA
- ratnički ep
- bogovi su nepravedni i prevrtljivi
- sudbina je pokretački motiv radnje
- kolektiv

ODISEJA
- mirnodopski ep
- bogovi su zaštitnici pravnih i moralnih odnosa
- sudbina je isključena, sve ovisi o pojedincu
- individualizam

Jezik i stil:
- heksametar
- retrospektivno pripovijedanje u 1. licu
- statičnost likova - uobičajen epski postupak jer nisu likovi ti kojima je posvećena radnja (ep veliča nacionalnu temu i junake) - npr. Odisej ne stari, isto kao i Penelopa

Eshil, Okovani Prometej

Eshil se smatra pravim ocem tragedije. Dodao je u tragediju drugoga glumca, ukrasio je pozornicu slikama i kazališnim strojevima, glumcima je odjenuo haljine s dugim rukavima i učinio ih je višima pomoću KOTURNA - posebnih snadala s povišenim potplatima.

Eshilov stil je svečan i uzvišen, s obiljem metafora. Njegove su drame pobuđivale duboko suživljavanje sa sudbinom junaka. Eshilovi junaci nisu obični ljudi već idealizirana bića s dobrim ili lošim osobinama. Eshil je bio i veliki lirik. U tragedijama je pokazivao sklonost lirskim digresijama o sudbii čovjeka koji je igračka bogova. Izrazito je religiozan i teži jednoboštvu.

- pripisuje mu se devedesetak tragedija i satirskih drama; tridesetak je puta pobjeđivao na dramskim natjecanjima
- sačuvano je 7 njegovih tragdija: Agamemnon, Žrtva na grobu, Eumenide _ ORESTIJA - jedina sačuvana antička organska trilogija (tri tematski povezane tragedije); ostale tragedije: Perzijanci, Okovani Prometej, Sedmorica pod Tebom, Pribjegarke

- građu za tragedije uglavnom uzima iz mitologije
- struktura Eshilove tragedije je jednostavna, uglavnom obrađuje jedan događaj koji je dramski dovoljno napet da izazove suosjećanje i katarzu
- Eshilovi junaci su iznimni likovi, patnici, jaki karakteri

OKOVANI PROMETEJ

Vrsta: tragedija
Tema: Prometejeva nesrtena sudbina izazvana odupiranjem Zeusu
Temeljni motiv: sukob između Zeusa i Prometeja - na simboličkoj razini sukob između tiranije i pravde, nasilja i ljubavi

Prometej je postao simbolom težnje za postignućem visokih ciljeva.
prometejski - hrabar u podnošenju muka, prkosan, ponosan, nesavladiv
prometejstvo - borba protiv sile i nepravde, uloga svjetlonoše, borba za neku spasonosnu ideju

Homer

- najpoznatiji europski pjesnik čija su djela prva sačuvana (8.st.pr.Kr.)
- o Homeru nemamo niti jedan poznati sačuvani biografski podatak, a predaji pripadaju tvrdnje o tome gdje je živio, o njegovu skitalačkom načinu života, navodnoj sljepoći i autorstvu epova
- oko mjesta Homerova rođenja sporilo se desetak gradova i otoka - najvjerojatnije je da potječe iz Smirne u Maloj Aziji (Izmir, Turska), na što navode neka jezična obilježja njegovih epova 

- poteškoće stvara i okolnost što je Homer tipičan skrivenog epskog pripovjedača koji u svojim djelima ništa ne govori o sebi
- nedostatak pouzdanih povijesnih činjenica o Homeru i njegovu stvaralaštvu izvor je tz. Homerskog pitanja, a ono glasi:

Jesu li Ilijada i Odiseja u cijelosti djelo jednog čovjeka ili su samo u jednu cjelinu spojene junačke narodne pjesme starih Grka koje su već kružile usmenom predajom?

- u antici se u Homerovo autorstvo epova nije sumnjalo, homersko pitanje tekovina je novoga vremena (18.st.)
1. UNITARISTI - smatraju da je Homer autor obaju epova - dosljedna karakterizacija likova, jedinstvenost radnje, jezik, stil i način pripovijedanja

2. ANALITIČARI (PLURALISTI) - misle da su epovi djelo više autora - nedosljednost pojedinih dijelova, interpretacije pojedinih dijelova radnje 

3. NEOUNITARISTI (pojavili su se u novije vrijeme) - misle da je Homer napisao Ilijadu, a neto drugi Odiseju (ukazuju na pojedine stilske i jezične razlike u djelima) 

Prevladava mišljenje unitarista!

homer - opća imenica - lutalica, slijepac
Ilij (Ilion) - grčko ime grada Troje

Vergilije, Eneida

Autor: Publije Vergilije Maron (70.pr.Kr. - 19.pr.Kr.)

- najznačajniji rimski pjesnik; njegova je Eneida postala nacionalnim epom talijanske književnosti (uz kasniju Danteovu Božanstvenu komediju) i jedino djelo antike koje se moglo mjeriti s veličinom Homerove Ilijade i Odiseje
- rođen je u selu kod Mantove (sjeverna Italija)
- zbog političkih previranja izgubio je očevo imanje i bio prisiljen napustiti rodni grad
- kad je boravio u Rimu, primljen je u krug Gaja Cilnija Mecenata, zaštitnika i pokrovitelja umjetnika, čovjeka bliskoga samom caru Augustu (današnji termin mecena potječe od Mecenatova imena, a znači bogat pokrovitelj)
- pokopan je u Napulju, gradu koji je najviše volio; natpis u elegijskom distihu na njegovu grobu na neki način sažima njegov život i djelo:

"Rodi me Mantova, ote Kalabrija, Napulj grob mi je;
Pašnjake, ratarski rad, vojvode pojevah ja."

- danas postoji termin za ep pisan po uzoru na njegovu Eneidu - vergilijanski ep
- veliki francuski književnik i filozof Voltaire rekao je o Vergiliju:
Kaže se da je Homer stvorio Vergilija; ako je tako, to je bez sumnje njegovo najljepše djelo.

Djela: 
Bukolike (pastirske pjesme) - uzor mu je bio grčki pjesnik Teokrit; sastavljene su od deset slika iz pastirskoga života; kasnije su nazvane Eklogama 

Georgike (ep o ratarstvu) - poticaj pisanju epa bile su društveno-socijalne prilike - ratarstvo je zbog građanskih ratova bilo zanemareno; podijeljene su u četiri knjige: Ratarstvo, Voćarstvo, Stočarstvo, Pčelarstvo

Stilske značajke:
Bukolike (Ekloge) - niski stil - pastirsko pjesništvo, pučko pjesništvo
Georgike - srednji stil - didaktično (poučno) pjesništvo
Eneida - visoki stil - nacionalni ep


ENEIDA

- Vergilijeva namjera bila je proslaviti rimski narod i njegova cara Augusta (što je i inače smisao velikih nacionalnih epova); Eneida je prvi vliki rimski ep
- već u Vergilijevo vrijeme Eneju se smatralo začetnikom rimskoga naroda
- Eneida je pisana po uzoru na Homerove epove (Homerov utjecaj vidljiv je i uepskoj tehnici i u rasporedu epske građe); pisana je heksametrom
- herojski ep podijeljen u 12 pjevanja (prvih 6 po uzoru na Odiseju, a drugih 6 po uzoru na Ilijadu)

Sličnosti s grčkim uzorom: 
- kompozicija
- obrada pojedinih motiva (priča o propasti Troje na dvoru kartaške kraljice Didone, opisi brodoloma, silazak u podzemno carstvo mrtvih, izrada štita i slično)
-klasični jezik i stih; uzvišeni stil

Eneida se do romantizma cijenila kao najveći uzor epskog pjesništva, a među svim je rimskim piscima Vergilije ostavio najviše traga u europskoj književnosti.
Eneja kao tip nacionanog junaka, uzorni Rimljanin kojega krase krjepost, junaštvo i poštenje - moralni ideali Augustova doba.

SADRŽAJ

Od 1. do 6. pjevanja (uzor: Odiseja)

Trojanski junak Eneja zajedno s ostalim preživjelim Trojancima već sedam godina luta morem tražeći novu postojbinu (dom). Kada su gotovo stigli do nje, bog vjetrova (po Junoninoj volji - rimski pandan božici Heri, vrhovnoj božici) baca ih na afričku obalu. Kraljica Didona, vladarica Kartage, lijepo ih ugošćuje. Eneja joj pripovijeda o padu Troje i lutanju. Didona i Eneja se zaljubljuju i Eneja ostaje na Kartagi. Međutim, u san mu dolazi glasnik boga Jupitera koji ga upozorava na njegovu dužnost koju mu je namijenila sudbina. Eneja ostavlja Didonu i odlazi, a ona ga proklinje i nakon toga se ubija. Eneja sa svojim Trojancima nastavlja lutanje. Nakon boravka na Siciliji silazi u podzemni svijet gdje mu njegov otac Anhiz proriče sjajnu budućnost grada Rima. Ostavivši na Siciliji sve nesposobne za ratovanje, Eneja nastavlja plovidbu sve do ušća rijeke Tiber.

Od 7. do 12. pjevanja (uzor: Ilijada)

Eneja se iskrcava i traži od kralja Latina dopuštenje za osnivanje grada. Uz dopuštenje, Eneja dobiva i ponudu da oženi kraljevu kćer Laviniju. U zbivanja se umiješaju bogovi i ljudi koji djeluju prema njihovim uputama (npr. bivši Lavinijin zaručnik, kralj Turn). Dolazi do ratnih sukoba. Eneja po božjemu nalogu odlazi po pomoć kralju Arkađana, koju i dobiva. Vraća se s 400 konjanika koje predvodi mladi Vulkan. Opisuje se detaljno štit na kojemu je prikazana budućnost - povijest Rima od osnutka do cara Augusta. Nakon mnogobrojnih sukoba Eneja uspijeva pobijediti. Eneida završava smrću kralja Turna kojega u dvoboju ubija Eneja.