- hrvatskom obalom gospodare Mlečani, Slavonijom Turci, a banskom Hrvatskom Habsburška Monarhija; Dubrovačka Republika jedini je slobodan teritorij
- do 19. stoljeća ne možemo govoriti o hrvatskom jeziku kao standardnom jeziku, nego su se narječja smatrala književnim jezicima jer je na njima nastajala književnost onoga vremena
Čakavsko narječje
- zlatno doba dubrovačko-dalmatinske književnosti s čakavsko-ikavskim elementima
Predstavnici: vodeći kniževnici tog vremena (Hanibal Lucić, Petar Zoranić, Petar Hektorović...)
- štokavsko i kajkavsko narječje slabo su zastupljeni i tek počinje njihov pravi razvoj
Dakle, čakavsko narječje = čakavski književni jezik.
1595. Faust Vrančić, Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i mađarskog (prvi hrvatski tiskani rječnik)
Štokavsko narječje
- dubrovačka književnost također doživljava procvat; pisci u svoja djela unose i čakavske elemente
Predstavnici: petrarkisti Džore Držić i Šiško Menčetić;
komediograf Marin Držić
KNJIŽEVNI KOINE - zajednički jezik hrvatske književnosti (knjige) kojim je pisana renesansna književnost - jezik oblikovan iz nekoliko idioma (narječa, dijalekata, govora)
17. STOLJEĆE
- ozaljski krug pisaca njeguje mješoviti tip književnog jezika u kojem se isprepleću sva tri narječja
Predstavnici: Fran Krsto Frankopan, Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski Frankopan, Ivan Belostenec)
- dubrovačko-dalmatinski krug pisaca njeguje štokavsku ikavicu
Predstavnici: Ivan Gundulić, Junije Palmotić, Ivan Bunić Vučić
- najpoznatiji predstavnik književnosti na kajkavskom narječju je Juraj Habdelić
Budući da isusovci u sklopu protureformatorskog djelovanja otvaraju škole diljem Hrvatske, javlja se velika potreba za rječnicima i gramatikama.
1604. Bartol Kašić objavljuje gramatiku Dvije knjige temelja ilirskoga jezika
Bartol Kašić značajan je i po tome što je prvi u cijelosti preveo Bibliju, ali je taj prijevod ostao u rukopisu.
Rječnici
Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga (hrvatsko-talijansko-latinski rječnik s kratkom gramatikom)
1670., Juraj Habdelić, Dictionar ili reči slovenske (dvojezični rječnik hrvatsko-latinski) - prvi kajkavski rječnik
18. STOLJEĆE
Kod mnogih pisaca vidljiva je prevlast novoštokavskog narječja (Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Reljković, Antun Kanižlić). Ta prevlast štokavštine utjecat će na izbor štokavštine u 19. stoljeću kao osnovice standardnog jezika.
Pavao Ritter Vitezović iznosi misao da svaki glas treba bilježiti jednim znakom (grafemom) te predlaže neka grafijska rješenja. Prijedlog nije imao jačeg odjeka jer nije izdao nikakvo djelo i još nisu sazrele okolnosti za pravopisnu reformu.
Rječnici
Ardelio della Bella, Rječnik talijansko-latinsko-ilirski (prvi sastavljač rječnika koji uz natuknice donosi i primjere iz književnosti)
1740., Ivan Belostenec, Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi (najopsežniji kajkavski rječnik s čakavskim i štokavskim riječima)
Franjo Sušnik, Andrija Jambrešić; Latinski rječnik protumačen ilirski, njemački i mađarski
Sušnik i Jambrešić smatraju sva tri narječja dijelovima istoga jezika.
19. STOLJEĆE
Pretpreporodno (predilirsko) doba
1812. Šime Starčević objavio je gramatiku Nova ričoslovnica ilirička
1813. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac objavljuje Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije - poziv na sakupljanje narodnoga stvaralaštva
1815. Antun Mihanović u Beču objavljuje knjižicu Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku
Preporodno (ilirsko) doba
1830. (Budim) Ljudevit Gaj objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja
- u njoj predlaže reformu latiničnog pisma, ali na primjeru kajkavskog narječja
- uzor mu je bio Pavao Ritter Vitezović koji je početkom 18. stoljeća predlagao da se svaki glas bilježi jednim znakom (grafemom)
- prvi pokušaj uvođenja palatala, tj. dijakritičkih znakova u kajkavsko narječje
- za slova koja označavaju palatale č, š, ž, đ, lj i nj predlaže tildu (valovita crica iznad znaka)
- glas đ bilježio se kao d s tildom i kao g u vlastitim imenima i tuđicama (Guro/angel)
- u Kratkoj osnovi... nije bilo znaka za: 1) ć jer ga u kajkavskom narječju nema; 2) za dž jer ga u kajkavskom narječju nema; 3) za ije/je jer kajkavsko narječje nema dvoglasnika
1832. Ivan Derkos piše spis Genij domovine na latinskom jeziku - piše o potrebi stvaranja jedinstvenoga jezika
1832. grof Janko Drašković objavljuje Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi poklisarom - programatski spis predstavnika hrvatskoga plemstva uoči zasjedanja zajedničkog sabora; traže samostalnu vladu i uvođenje štokavštine
1835. Ljudevit Gaj pokreće Novine horvatske s književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
- u svojim novinama objavljuje članak Pravopisz u kojem iznosi drugu reformu pravopisa, poboljšanu verziju
-
palatalima č, ž, š mijenja tildu u kvačicu;
predlaže dvoslove lj, nj, dj, gj s crticom na j umjesto današnje točke; od
1838. na j je točka
|
č, ž, š, lj, nj, gj, dj
|
-
uvodi iz poljskog jezika ć
|
ć
|
-
uvodi rogato e na mjestu nekadašnjeg jata –
želi ujediniti jekavce, ekavce i ikavce
|
e s kvačicom
|
-
samoglasno r
|
- pisalo se i izgovaralo s
popratnim glasom (perst/parst)
|
1836. Gaj želi ujediniti hrvatske krajeve i pridobiti još neke slavenske narode te je hrvatsko ime zamijenio ilirskim; novine mijenjaju ime u Ilirske narodne novine, a Danica postaje Danica ilirska
1836. Vjekoslav Babukić objavljuje gramatiku Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga
1839. Antun Mažuranić, gramatika Temelji ilirskoga i latinskog jezika za početnike
1842. Stanko Vraz, Ljudevit Farkaš Vukotinović i Dragutin Rakovac pokreću prvi hrvatski časopis Kolo; to ujedno predstavlja njihov raskid s Gajem jer je on počeo inzistirati na političkom karakteru pokreta, a oni su smatrali da treba zadržati književno-jezični karakter
1842. osnovana Matica ilirska
1842. Ivan Mažuranić, Jakov Užarević objavljuju rječnik Njemačko-ilirski slovar
1843. zabranjuje se uporaba ilirskoga imena i ilirskih simbola; osnovana je Katedra za hrvatski jezik i književnost na zagrebačkoj Akademiji; Ivan Kukuljević Sakcinski održao je prvi politički govor na hrvatskome jeziku u Saboru
