Hrvatski narodni preporod (hrvatski romantizam, ilirski pokret)

Stvarno trajanje: 1813. - 1843.

Romantizam u Europi - INDIVIDUALNO
Romantizam u Hrvatskoj - KOLEKTIVNO

Hrvatski narodni preporod počinje s političkim ciljem - ujediniti sve Južne Slavene, a da bi se to postiglo, najprije se pokušavalo jezično ujediniti Hrvate.
- pojačano zanimanje za nacionalnu tematiku
- romantično oduševljenje vlastitom poviješću i kulturnom tradicijom

Zbog utemeljenja jedinstvenog književnog jezika, koji će otada rabiti svi književnici, smatra se prijelomnim razdobljem - početkom novije hrvatske književnosti.

OSTVARENJA
Politički cilj ujedinjenja Južnih Slavena nije postignut, ostvarenja su isključivo kulturna:
- jedinstveni jezik i pravopis
- otvaraju se narodne čitaonice i Matica ilirska koja je zaslužna za tiskanje djela kojima će se promicati hrvatska kultura i kniževnost
- započinje novija hrvatska književnost

KRONOLOGIJA POKRETA - književna i kulturna ostvarenja

a) Pretpreporodno (predilirsko) razdoblje
1813. Maksimilijan Vrhovac, Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije
1815. Antun Mihanović, Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku

b) Preporodno (ilirsko) razdoblje

1830. Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja

1831. Pavao Štoos, Kip domovine vu početku leta 1831. (lirska pjesma; elegija)

1832. grof Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
          Ivan Derkos; Duh domovine nad sinovima, koji spavaju

1835. Ljudevit Gaj pokreće Novine horvatske s kulturnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska;
objavljena budnica Ljudevita Gaja Horvatov sloga i zjedinjenje;
objavljena Horvatska domovina Antuna Mihanovića (u desetom broju Danice, 14. 3. 1835.);
Ljudevit Gaj objavljuje članak Pravopisz (u Danici) - prijedlog druge reforme pravopisa

1838. preporodna djelatnost je u usponu - osnivaju se preporodne narodne (ilirske) čitaonice - u njima se, uz čitanje novina, razgovara o aktualnim pitanjima

Hrvatski narodni i književni preporod

- ilirski pokret, ilirizam, hrvatski narodni i književni preporod
- nacionalno-politički i kulturni pokret
- početkom 19. stoljeća izražena je mađarizacija u hrvatskim krajevima; nacionalno osviješteni intelektualci suprotstavljaju se mađarizaciji i bore za očuvanje hrvatskoga jezika

1813. Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup, poziva ljude i intelektualce na sakupljanje narodnog blaga

1815. Antun Mihanović, Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku - Mihanović želi da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju i drugi nacionalni jezici

1830. Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja - predlaže reformu po uzoru na češki jezik - za svaki glas jedno slovo

1832. Janko Drašković (grof), Disertacija - prvi hrvatski politički program

1835. prve novine na hrvatskom jeziku, Novine horvatske, i kulturni prilog Danica horvatska, slavonska i dalmatinska

1842. osnovana Matica ilirska koja pokreće časopis Kolo; urednik je Stanko Vraz, a suradnici Ljudevit Farkaš Vukotinović i Dragutin Rakovac;
časopis je prouzročio krizu u pokretu iliraca; suradnici časopisa zalažu se za odvajanje književnosti od dnevnopolitičkih programa

1845. Matija Smodek utemeljio je Katedru za ilirski jezik i književnost

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO

- lirika je najzastupljenija
- pišu se budnice i davorije u svrhu buđenja nacionalne svijesti i zanosa (Gaj, Vukotinović, Demeter)

Horvatska domovina Antuna Mihanovića najznačajnija je pjesma preporodnog razdoblja; uglazbio ju je Josip Runjanin 1846., a 1891. prihvaćena je za hrvatsku himnu.

Epovi

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
Dimitrije Demeter, Grobničko polje

Drame

Dimitrije Demeter, Teuta
Antun Nemčić, Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac

Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu (putopis)

Novelistika: Ljudevit Farkaš Vukotinović, Dimitrije Demeter, Ivan Kukuljević Sakcinski

Vjekoslav Babukić i Antun Mažuranić - pisali su gramatike hrvatskoga jezike
Vjekoslav Karas - slikar
Vatroslav Lisinski - prva hrvatska opera Ljubav i zloba prema libretu Dimitrija Demetra