Književnopovijesno razdoblje: posmodernizam . od sedamdesetih godina 20. stoljeća
Temeljna obilježja postmodenističke kniževnosti su intertekstualnost i intermedijalnost.
- intertekstualnost je povezivanje raznih književnih tekstova citiranjem, parafraziranjem, parodiranjem i preuzimanjem tema i motiva; u postmodernizmu intertekstualnost je najvažniji postupak u nastajanju djela, a ne samo utjecaj djela na drugo djelo
- intermedijalnost je povezivanje raznih umjetnosti ili komunikacijskih medija
Predstavnici:
Ivo Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
Ivan Aralica, Psi u trgovištu
Pavao Pavličić, Koraljna vrata
O romanu Koraljna vrata
Tema: odnos umjetnosti stvarnosti te utjecaj umjetnosti na stvarnost; odnos umjetnosti i književne tradicije; borba dobra i zla
- kombiniranje žanrova kriminalističke i fantastične proze
- intertekstualnost: djelo se može shvatiti i kao književni dijalog s Osmanom Ivana Gundulića na razini teme, motiva, citatnosti i strukture
Sadržaj:
Radnja romana odvija se na otoku Lastovu, a njegova junaka, profesora Krstu Brodnjaka, susrećemo u praznoj uličici u uvali Ubli u neobičnu poslu. Krsto Brodnjak, filolog, profesor iz Zagreba, došao je na otok na poziv don Špire, starog otočkog svećenika koji ga je obavijestio da su na otoku nađeni nekakvi stari rukopisi, vjerojatno Gundulić, i još ponešto. Brodnjak je hitno doputovao i sa žarom krenuo u istraživanje rukopisa. Listajući stare spise, naišao je ina cjelovitog Osmana s 14. i 15. pjevanjem.
U don Špirinoj kući Brodnjak biva svjedokom jedne neugodne scene. Stara svećenikova domaćica Tere srušila se u nesvijest i Brodnjak ju je jedva spasio od gušenja. Tom prilikom je upoznao lijepu liječnicu Zoru koja mu objašanjava sve o terinu neizlječivu tumoru na mozgu. Brodnjak i Zora se zbližavaju i sve preraste u mirnu i tihu ljubav. Brodnjak se i dalje bavi rukopisima i želi saznati sve o njima. Odlazi staroj travarki Filici u čijoj je konobi nađena škrinja s rukopisima, i koja je, pokazat će se kasnije, sestra starog don Kuzme koji jedini zna i otkriva Brodnjaku pravi smisao rukopisa, a zatim odmah umire.
Zora obavještava Brodnjaka o čudesnom Terinu izlječenju od tumora, a zatim cijelo mjesto zahvati val čudesnih izlječenja. Epidemija zdravlja. Jedini ne ozdravljaju djeca, invalidi i mornar Pelegrin, bolestan od AIDS-a. Zdravi mještani namjeravaju bolesne protjerati s otoka pa opsjedaju Pelegrinovu kuću. Brodnjak je u velikoj moralnoj dilemi. Liječnica trijebi ljekoviti prah da pomogne Irfanu, dječaku iz Bosne i koji je pobjegao od kuće. Brodnjak odbija upotrijebiti ljekoviti prah. Uskoro stara Filica izliječi Irfana svojim travama, a Brodnjak odlučuje uništiti izvor epidemije zdravlja. Ispada da je Gundulićev pronađeni Osman autograf, tj. originalni rukopis, dakle ne prijepis - i Brodnjak u njegovu iscjeljujuću moć više ne sumnja. U crkvi Brodnjak ugleda na freski svetoga Lovre kojega spaljuju kao mučenika i listove nekeknjige u lomači, a to je Osman. Na slici ugleda i koraljna vrata boje ljudske krvi koja dijele gorućeg sveca od paklenih sila. Brodnjak shvaća što mora učiniti. Na svečanosti spaljivanja pokladne lutke baca u vatru autograf Gundulićeva Osmana - jedini cjelovit tekst ikada nađen.
- roman na granici realističnog i fantastičnog
- ideja o božanskom savršenstvu koje narušava harmoniju dobrog i lošeg u ljudskom postojanju - ljudima su potrebni dobro i zlo, zdravlje i bolest
- zato Brodnjak i uništava svoje veličanstveno otkriće koje ga je moglo proslaviti kao znanstvenika, napušta Zoru u koju je zaljubljen i vraća se u Zagreb svojoj bolesnoj mladoj ženi, napušta i Irfana, sina kojeg nikad neće imati - Brodnjak svjesno spašava običnost ljudskoga života i odlazi sretan, bez obzira što jako puno gubi, sretan jer je sačuvao ravnotežu života koji je, ma kako nedokučiv bio, pravedno podijeljen svim ljudima
