-
rodom sa Hvara
-
djelo je napisano u obliku poslanice Jeronimu Bartučeviću (hrvatskom humanistu
i Hektorovićevu rođaku)
Tema:
opis Hektorovićeva trodnevnog putovanja
Kompozicija:
tri dijela naslovljena Parvi dan, Drugi
dan, Treti dan
-
na trodnevno putovanje autor je poveo dvojicu hvarskih ribara, Nikolu Zeta i
Paskoja Debelju; krenuli su iz Hvara, a zatim preko Brača stigli do Šolte
-
na putovanju su lovili ribu, ali i razgovarali - tako se u djelu opisuje
stvarni krajolik kojim prolaze te ljudi kojih se prisjećaju; osim toga, u
razgovoru likovi iznose svoja razmišljanja o svijetu te narodne poslovice pa
djelo ima i poučni karakter
Vrsta
djela:
a) poslanica
b) putopisni spjev
c) ribarska ekloga
(ribarski razgovor)
- prvo djelo u kojemu se opisuje stvarno putovanje -
autor se predstavlja kao renesansni čovjek koji živi u skladu s prirodom, a
istodobno ga upoznajemo i kao tolerantnoga čovjeka koji se, iako je plemić, s
poštovanjem odnosi prema svojim ribarima
- prvo djelo u kojemu se pojavljuju
likovi težaka
- jednostavan stil, bez literarnih
dodataka i ukrašavanja, narodne mudrosti
- svakodnevni pučki jezik otoka Hvara
(čakavsko narječje)
- drugoga dana putovanja, krateći vrijeme, ribari
pjevaju narodne pjesme koje je Hektorović zapisao:
a) tri kraća lirska zapisa: Naš gospodin pojem jizdi, Majka mu je lipo ime dala, Lipo ti je,
brajko, pogledati
b) dvije dulje bugarštice: Kraljević Marko i brat mu Andrijaš; Radosav Siverinac i Vlatko, udinski
vojvoda
- to su prvi zapisi narodnih pjesama s
notnim zapisom što nam govori da je Hektorović bio svjestan vrijednosti
narodnoga stvaralaštva
