Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje

- rodom sa Hvara

- djelo je napisano u obliku poslanice Jeronimu Bartučeviću (hrvatskom humanistu i Hektorovićevu rođaku)

Tema: opis Hektorovićeva trodnevnog putovanja

Kompozicija: tri dijela naslovljena Parvi dan, Drugi dan, Treti dan

- na trodnevno putovanje autor je poveo dvojicu hvarskih ribara, Nikolu Zeta i Paskoja Debelju; krenuli su iz Hvara, a zatim preko Brača stigli do Šolte

- na putovanju su lovili ribu, ali i razgovarali - tako se u djelu opisuje stvarni krajolik kojim prolaze te ljudi kojih se prisjećaju; osim toga, u razgovoru likovi iznose svoja razmišljanja o svijetu te narodne poslovice pa djelo ima i poučni karakter

Vrsta djela: 

a) poslanica

b) putopisni spjev

c) ribarska ekloga (ribarski razgovor)

- prvo djelo u kojemu se opisuje stvarno putovanje - autor se predstavlja kao renesansni čovjek koji živi u skladu s prirodom, a istodobno ga upoznajemo i kao tolerantnoga čovjeka koji se, iako je plemić, s poštovanjem odnosi prema svojim ribarima

- prvo djelo u kojemu se pojavljuju likovi težaka

- jednostavan stil, bez literarnih dodataka i ukrašavanja, narodne mudrosti

- svakodnevni pučki jezik otoka Hvara (čakavsko narječje)

- drugoga dana putovanja, krateći vrijeme, ribari pjevaju narodne pjesme koje je Hektorović zapisao:

a) tri kraća lirska zapisa: Naš gospodin pojem jizdi, Majka mu je lipo ime dala, Lipo ti je, brajko, pogledati

b) dvije dulje bugarštice: Kraljević Marko i brat mu Andrijaš; Radosav Siverinac i Vlatko, udinski vojvoda 

- to su prvi zapisi narodnih pjesama s notnim zapisom što nam govori da je Hektorović bio svjestan vrijednosti narodnoga stvaralaštva