Marin Držić, Dundo Maroje

Marin Držić (1508. – 1567.), najveći hrvatski komediograf

Književnopovijesno razdoblje: rensansa (15. i 16. stoljeće), preporod europske kulture
Kontekst
• izumi i otkrića: kompas, tiskarski stroj, otkriće Amerike
• razvitak gradova (trgovina, obrt)
• obnova antičke kulture

Renesansni stil
• oponašanje antičkih uzora
• svjetovne teme
• čovjek u središtu zanimanja (renesansni humanizam)
• psihološka karakterizacija lika
• pregledna kompozicija
• odmjerenost, jasnoća

Književne vrste
• renesansni ep
• renesansni roman
(viteški, pastoralni, pikarski)
• renesansna drama:
• eruditna (učena) komedija (commedia erudita)
• komedija umijeća (commedia dell’ arte)
• esej
• lirske vrste (petrarkizam)

Dundo Maroje - komedija prikazana u vijećnici od kompanjije »Pomet-družina«
Vrsta: eruditna komedija u pet činova

Dva prologa:
• Prolog negromanta Dugoga Nosa (podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao)
• Prolog (sadržaj komedije)

• stalni likovi: škrti starac (Dundo Maroje), zaljubljeni mladić (Maro Marojev), lukavi sluga (Pomet)

Gospodari i sluge

Dundo Maroje i Bokčilo
Maro Marojev i Popiva
Laura i Petrunjela
Ugo Tudešak i Pomet

- komedija je načinjena na renesansnim antitezama: starost - mladost, selo - grad, razum - ludost

Pomet Trpeza - najvažniji lik komedije

• sluga bogatoga njemačkog plemića Uga Tudeška
• glavni lik (utjecaj N. Machiavellija) – njegov je pogled na svijet zasnovan na vrlini i fortuni
• životna filozofija: hedonizam
• samo sposoban čovjek poput njega može vladati drugim ljudima

POMET: Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi, kad se umije vladat. (...)
Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uživa. (...)

_________________________________________

Podaci o piscu:

Godina 1508. uzeta je kao godina rođenja Marina Držića, ali nema posve pozdanih podataka da je to bila baš ta godina. Rođen je u Dubrovniku, a bio je poznat pod nadimkom Vidra (lukava životinja koja priprema urotu). Neko vrijeme je studirao i boravio u talijanskom gradu Sienni i već se u to vrijeme istaknuo angažiranim političkim i društvenim radom. Tijekom boravka u Italji upoznao se s talijanskom komediografijom. U pratnji i službi austrijskog grofa Rogendorfa putovao je u Carigrad i Beč. Pred kraj života boravio je u Firenci te pisao pisma toskanskom vojvodi s namjerom da mu pomogne srušiti tadašnju dubrovačku vlast.

Komedije:

«Dundo Maroje», «Novela od Stanca», «Arkulin», «Skup», «Tripče de Utolče»

Pastirske igre (pastorale): «Tirena», «Venera i Adon»

Tragedija: «Hekuba»

«Dundo Maroje» - komedija u 5 činova, pisana je čakavštinom 16. stoljeća

-          komedija nije pisana stihom, nego prozom

-          veliku važnost u ovoj komediji ima jezik – Držiću je poslužio za karakterizaciju likova (točno je vidljivo kojem društvenom sloju likovi pripadaju, a također i iz kojeg podneblja dolaze)

-          u mnogim prizorima javljaju se igre riječima i komični nesporazumi koji počivaju na razlikama u jezicima

-          komedija ima kompleksnu i razgranatu radnju te dvije fabularne linije: 1)potraga za Marom kojeg traže otac i zaručnica; 2) nadmetanje slugu i njihovih gospodara

Likovi (parovi):

Dundo Maroje i njegov sluga Bokčilo

Maro i njegov sluga Popiva

Udo Tudešak i njegov sluga Pomet

Laura i njezina sluškinja Petrunjela

Pera, Marova zaručnica i njezin rođak Dživo

Komedija ima dva prologa:

1)      prolog negromanta Dugog Nosa – smatra se najboljim i najuspjelijim tekstom hrvatske renesanse – u mitološki ispričanoj alegorijskoj priči iz Starih Indija Dugi Nos govori o dvjema vrstama ljudi: «ljudi nazbilj»  (pravi ljudi) – blagi, tihi, mudri i razumni, i o «ljudima nahvao» (lažnim ljudima) koji su licemjerni, pokvareni, lijeni i neodgovorni

2)      drugi prolog je klasičan autorski uvod u radnju komedije

-          za glasnogovornika svojih ideja Držić je izabrao slugu Pometa; Pomet Trpeza je predstavnik renesansnog hedonizma, umjetnik je prilagođavanja, ima sposobnost okretanja sreće (fortune) u svoju korist, na kraju komedije trijumfira svojom sposobnošću upravljanja ljudima i njihovim postupcima

-          Pomet je najživotniji lik čitave komedije, on izvodi sve niti radnje, zapleće i otpliće događanja, za njega ne postoji nerješivi problem...u životu se osim uživanja čovjek mora akomodavat (prilagođavati), a fortuni treba udvorno i pažljivo prilaziti jer je ženskoga roda

-          Pomet je proždrljivac i ljenčina koji gleda samo svoju korist, ali je spretan, pametan i sposoban -  u njemu je utjelovljena tipična renesansna filozofija; intelektualno je superioran ostalim likovima i najdominantniji lik čitave komedije – on predstavlja ideal čovjeka renesansnog doba

Komediju «Dundo Maroje» prvi put je prikazala Pomet družina u dubrovačkoj Vijećnici 1551. godine.