Jezične vježbe (Sintaksa l.) - za 3.g1

1. Odredi je li riječ o apsolutnoj ili relativnoj uporabi prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena u navedenim rečenicama.

a) Ispituje sutra.                    relativna sadašnjost 

b) Bit će da je tako.               relativna budućnost 

c) Sve će biti u redu.             apsolutna budućnost  
 d) Dugo su se spremali.      apsolutna prošlost    

 

2. Odredi vrstu gramatičkih odnosa među podcrtanim riječima (sročnost, upravljanje, pridruživanje).

    a) Promatram oblake što nebom plove.                              upravljanje

    b) Slušao je pjesmu zrikavaca.                                             upravljanje

    c) Lutajući, otkrivamo mnoge tajne.                                  pridruživanje

 

    d) Divimo se njegovu umijeću.                                           sročnost

 

3. Analiziraj obavijesno ustrojstvo drugoga navedenog iskaza.

    Ovo je 19. natjecanje iz hrvatskoga jezika. Natjecanje iz hrvatskoga jezika (tema ili dano) započelo je 1996. godine. (rema ili novo)

4. Ispiši zavisne sastavnice iz navedenih sintagmi.

     a) zraka sunca                               

     b) modra rijeka                              

     c) pun čežnje                                 

     d) promatrati suton                       

5. Preoblikuj sintagme koje su rezultat upravljanja u sintagme koje su rezultat sročnosti.

     a) ogrlica od bisera                          biserna ogrlica

     b) sjaj zvijezda                                zvjezdani sjaj

6. Ispiši subjekte iz rečenica.

 a) Svatko bi želio biti pobjednik.     

b) Tražimo grad sretnih ljudi.          (mi - skriven)

c) Lagati je grijeh.                           

d) I je veznik.                                  

7. Podcrtaj glagolski dio (sponu ili kopulu) u navedenim rečenicama.

a) Torta s lješnjacima bila bi najukusnija.

b) Škola će biti naprednija.

c) Izlet je bio savršen. 
  d) On je naš. 

8. Podcrtaj objekte jednom crtom, a priložne oznake dvjema crtama.

 Sjedili smo u Brezovici i igrali tarok. Napolju bilo je gadno jesensko vrijeme, kiša lijevala

 kao iz kabla. Svaki se kut neba začepio oblacima, a mrak se navukao preko svega. Nije na

 starom satu izbila ni četvrta ura kad je Vanko morao donijeti svijeće. U ogromnoj peći bilo naloženo kao u vrijeme Božića.

 

Objekti: tarok, svijeće - izravni objekti
Priložne oznake: u Brezovici (mjesta), napolju (mjesta), kao iz kabla (načina), oblacima (sredstva), preko svega (mjesta), na starom satu (mjesta), u ogromnoj peći (mjesta), kao u vrijeme Božića (načina)

Lik suvišnoga čovjeka

U razdoblju europskoga romantizma formirao se u književnosti lik suvišnoga čovjeka/ demonski junak.
Suvišni čovjek sve prezire i osjeća se izopćenim. Iako ga mogu krasiti mnoge pozitivne osobine (hrabrost, inteligencija), on nije plemenit, čovječan. Ciničan je i skeptičan, najčešće materijalist i ateist, često pun karakternih proturječja. Voli uživati u životu, ali na to ga zapravo tjera dosada i osjećaj besmisla. On je "prokleta" osoba i sve što radi vodi ga u vlastitu propast.

Primjeri suvišnoga čovjeka u europskome romantizmu:

George Gordon Byron, Putovanje Childea Harolda

Childe Harold predstavlja samog auora, Byrona. Obilježen je nekom mračnom tajnom iz prošlosti, osamljenik je, buntovnik i lutalica. Čezne za smirenjem, ali unaprijed zna da ga neće naći. Nema emocionalnih veza s obitelji i domovinom. Razočaran je društvom i izopćen. Kao i Byron, i njegov junak luta Europom, sudjeluje u građanskim ratovima i oružaim sukobima u zemljama s kojima nema nikakvih veza.
Childe mu je nadimak, a on proizlazi od arhaičnog naziva za viteza. Ogorčen je na žene jer se u njima razočarao. Smiruje ga jedino priroda jer se tamo osjeća slobodni. Prezire ljude koji trpe nepravdu.

Vrsta djela: poema, lirski putopis
Kompozicija: četiri pjevanja

Tema: putovanje kao emocionalno i duhovno  hodočašće mjestima i zemljama koje simboliziraju drevnu europsku kulturu ili neotkrivenu egzotiku (i sam Byron putovao je Švicarskom, Italijom, Portugalom, Španjolskom, Grčkom i Turskom)

temeljni motivi: osobne preokupacije (intima), priroda, asocijacije na suvremene političke događaje, kulturni i povijesni spomenici

Bajronizam kao opća imenica predstavlja pesimistični svjetonazor i buntovnost. Varijanta (inačica) svjetske boli.

Edgar Allan Poe, Crni mačak

Pripovjedač čeka izvršenje smrtne kazne zbog ubojstva supruge.
Iz dobre i blage osobe te ljubitelja životinja prometnuo se zbog alkohola i duha nastranosti u okrutnu i nasilnu osobu.
Njime vladaju neumjerenost (alkohol) i duh nastranosti (čini ono što zna da ne smije).

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Vrsta djela: psihološki roman - prvi prozni roman ruske književnosti

Glavni lik je mladi ruski vojni časnik Grigorij Aleksandrovič Pečorin koji živi pustolovnim životom.
Pametan, sposoban, obrazovan, ali okrutan prema prijateljima i ženama, egoist, ohol, srce nezasitno, nemiran duh.
Moralni bogalj. Dosada je najizraženije njegovo stanje. Iskvarilo ga visoko rusko društvo puno licemjerja i oholosti. Predstavlja cijeli jedan naraštaj. Svjesno se izlaže opasnostima kao da teži amoubojstvu.

Aleksandar Sergejevič Puškin, Evgenij Onjegin

Vrsta djela: roman u stihovima

Seoska vlastelinska kći Tatjana Larina zaljubljuje se u plemića Evgenija Onjegina koji se neko vrijeme boravi na selu. Evgenij je mlad, obrazovan, uglađen, ali bezosjećajan, sposoban samo za površnu ljubav, besciljan i ohol.
Tatjana mu hrabro piše pismo u kojem otkriva svoje osjećaje, što je vrlo hrabar čin ruske djevojke sputane patrijarhalnim odgojem i malom sredinom. Evgenij je okrutno i licemjerno odbija.
Tatjana ostaje dama, mada seoskog podrijetla, dostojanstvena, bez ogorčenosti i želje za osvetom. Ona je sve ono što Evgenij nije.

Biblija

Biblija je sveta knjiga kršćana i Židova i uz antičku književnost, temelj je cjelokupnog razvoja svih europskih književnosti.

Naziv je dobila po staroj feničkoj luci Biblos, a Feničani su bili glavni posrednici u izvozu pisaćeg materijala.

Biblijske su knjige nastajale u razdoblju između 1300. god. pr. Kr. i 100. god. pr. Kr. 

Biblija se sastoji od ukupno 73 knjige Starog i Novog zavjeta.
Stari zavjet ima 46 knjiga i pisan je uglavnom hebrejskim jezikom.
Novi zavjet ima 27 knjiga i pisan je grčkim jezikom.

Svaki je prijevod Biblije velik kulturni događaj u nekome narodu.
Najznačajniji prijevodi Biblije su:

Septuaginta ili Prijevod Sedamdesetorice - prijevod SZ s hebrejskog na grčki.
Vulgata ili Prijevod svetog Jeronima - prijevod Biblije na latinski jezik u 4. stoljeću; važan je jer se na njemu temelje gotovo svi prijevodi sve do naših dana.

Prvi je cjelovito preveo Bibliju na hrvatski jezik Bartol Kašić, ali taj je prijevod ostao u rukopisu (17. stoljeće).
Prvi tiskani prijevod je prijevod Matije Petra Katančića iz 1831.

STARI ZAVJET
- 46 knjiga, pisan hebrejskim jezikom

1. Petoknjižje
- sastoji se od 5 knjiga: Knjiga postanka (Genesis), Knjiga izlaska, Levitski zakonik, Knjiga brojeva i Ponovljeni zakon

2. Povijesne knjige

3. Psalmi - 150 pjesama

4. Mudrosne knjige

5. Proroci (Izaija, Jeremija, Daniel, Ezekiel...)

NOVI ZAVJET

1. Evanđelja (Matej, Marko, Luka, Ivan)

2. Djela apostolska

3. Poslanice apostola

4. Otkrivenje (Apokalipsa)

Henrik Ibsen, Nora

1879.

- naslov Ibsenove drame je Kuća lutaka, ali s vremenom je prevladao naziv prema glavnome liku
Radnja se događa u predbožićno vrijeme u obitelji Krogstad.

Vrsta:
a) komorna drama - scenski prostor i broj dramskih lica smanjeni su na minimum kako bi bila uočljivija drama koja se događa u čovjeku
b) psihološka drama - unutarnja previranja glavne junakinje
c) građanska drama - građanska obitelj, društveni i obiteljski problemi
d) drama s tezom -  označuje namjeru pisca da dramom potakne gledatelje na razmišljanje o određenom društvenom problemu; Ibsen je kazalište doživljavao kao javnu tribinu za promicanje vlastitih stavova; u Nori on promiče feminizam i zalaže se za pravo žene da upravlja vlastitim životom

Tema: bračni sukob
Ideja: pravo pojedinca na osobnu slobodu

Nora i Helmer se dubinski ne razumiju zato što njihov način života (uredan građanski život s težnjom prema materijalnom napretku i ostvarenju) onemogućuje kvalitetnu i dublju komunikaciju - njihov način života podrazumijeva poštivanje građanskoga morala, licemjerje, materijalni status, sebičnost.
Nora predstavlja pojedinca koi se mora boriti za vlastito priznanje i ostvarenje, ali uzalud.

Henrik Ibsen

- norveški dramatičar
- najznačajniji skandinavski dramatičar
- doveo je do vrhunca dramski naturalizam i potaknuo razvoj moderne drame
- kazališni pravac ibsenizam - moderna građanska targedija
Utjecao je na hrvatske dramatičare Ivu Vojnovića, Marijana Matkovića, Milana Begovića i Miroslava Krležu.

Reakcija kazališne publike na Noru bila je burna. U mnogim su kazalištima prekidane predstave, mnogi su redatelji morali mijenjati završetak drame. Tadašnjem je društvu bilo nezamislivo da žena pretpostavi muža i djecu traženju sebe. 

Drame:
Peer Gynt
Stupovi društva
Sablasti
Divlja patka
Hedda Gabler

Modernistička drama

U modernoj drami koja se afirmirala u vrijeme naturalizma vanjski se sukobi zamjenjuju unutarnjima, tj. sukobima u samome liku. Naturalisti su u ljudskim nagonima i strastima pronalazili velik dramski potencijal.
U drugoj polovici 19. stoljeća skandinavski dramatičari Henrik Ibsen i i August Strindberg donose značajne tematske i stilske novine. Obojica su krenuli od naturalističke pa se razvili do simbolističke građanske drame.
Najpoznatija je Strindbergova naturalistička drama Gospođica Julija, a simbolistička trilogija Put u Damask, Mrtvački ples i Sablasna sonata.

Anton Pavlovič Čehov prvi je pravi modernist. Pisao je lirske drame ili drame atmosfere.  Poznat je i kao dramski impresionist. Na pozornicu je uveo svakodnevni život u kojem se naoko ništa bitno ne događa te time izvršio reformu dramske tehnike.
Lirske drame:
Galeb
Ujak Vanja
Tri sestre
Višnjik

Značajke Čehovljeve lirske drame:
- dezintegracija dramske radnje koja se raspada na fragmente
- dramsko se miješa s lirskim
- inzistiranje na unutarnjim sukobima, vanjskih nema
- velik broj likova
- u dijalozima se ne razvijaju sukobi
- dijalozi se raspadaju na monologe
- stanke i šutnje dobivaju važnu ulogu
- teme traženja vlastitog identiteta, otuđenja i nemogućnosti komunikacije
 - izostanak uobičajene dramske napetosti
- lirska atmosfera
- simbolika i lajtmotivi
- izražajnost glazbe i zvučnih efekata

Tri sestre

U obitelji pokojnoga generala Prozorova ostale su tri kćeri - Olga, Maša i Irina te njihov brat Andrej. Zbog očeva posla već jedanaest godina žive u provinciji i žude za povratkom u Moskvu.
Drama afirmira stav da je bilo kakva promjena bolja ni od kakve.

Simbolizam - sinteza

SIMBOLIZAM
- glavni pravac modernizma
- razvio se kao reakcija na sentimentalizam romantizma i na objektivnost parnasovaca
- ime dobiva po omiljenoj pjesničkoj figuri simboli
- programatska pjesma - Suglasja Charlesa Baudelairea

- simbolisti smatraju da je smisao poezije u nagovještaju čiste ideje iza pojavnoga svijeta  - do same tajne života
- otvoreno se rugaju malograđanskom ukusu
- njihova je poezija nova i šokantna
- odraz je otuđenja modernog čovjeka, njegove pobune protiv tradicije i malograđanštine, njegove dekadencije i cinizma
- simbolisti uvode motiv vječne potrage za novim

Obilježja simbolističke poezije:
- sugestivnost i simboličnost
- glazbenost
- nove teme
- forma: od soneta do slobodnog stiha

Predstavnici: Stephane Mallarme, Paul Verlaine i Arthur Rimbaud - svima je uzor bio Baudelaire

Verlaine i Mallarme u početku objavljuju pjesme u zbirci Suvremeni Parnas - zajednički zbornik parnasovaca (1866.).
Verlaine je najbliži tradicionalnoj poeziji.
Rimbaud i Mallarme razvili su Baudelaireovu ideju čiste poezije. Simbolisti uvode motiv vječne potrage za novim.

Paul Verlaine  

Živio je u Parizu.
Na njegovu poeziju i na život isprva je poticajno djelovalo prijateljstvo s puno mlađim Rimbaudom. Zbog njega je Verlaine kasnije napustio svoju obitelj te neko vrijeme zajedno putuju. Verlaine puca u Rimbauda i završava u zatvoru na dvije godine. Umro je u krajnjoj bijedi i siromaštvu.
Pjesnik je melankoličnih ugođaja, ljubavnih boli, uspomena i pejzaža. Mladi su simbolisti njega smatrali učiteljem, a njegovu pjesmu Pjesnička umjetnost prihvatili kao manifest simbolizma.

Najznačajnije pjesničke zbirke:
Saturnijske poeme - poezija pod utjecajem parnasovaca; melankolični ljubavni stihovi
Galantne svetkovine
Romance bez riječi - ideal glazbenosti stiha; sugerira da je zvučanje važnije od značenja riječi
U eseju Prokleti pjesnici opisuje pjesnike svoje geeracije i to postaje neslužbeni naziv za njih.
Utjecao je napreobrazbu francuske versifikacije i pjesničkog izraza.
Jedan je od najlirskijih pjesnika koji je najviše uspio približiti poeziju i glazbu.
Poznat je kao impresionist među simbolistima.

Impresionisti u književnosti svakodnevni život i stvarnost uglavnom doživljavaju kao kaos i licemjerje pa zato uzimaju komadiće stvarnosti i njih preslikavaju/ oslikavaju u svojim pjesmama. Njihova poezija je poezija profinjenih osjećanja s mnogo iznijansiranih psiholoških raspoloženja i neodređenih složenih htjenja, puna muzike i glasovne simbolike, sinestezija i jezičnih slika.

Impresionizam je umjetnički pravac u drugoj polovici 19. stoljeća, koji se prvo javlja u slikarstvu, a zatim u ostalim umjetnostima. Temelji se na trenutačnom osobnom dojmu. Najčešća je tema pejzaž. Verlaine stvara poeziju u kojoj se smisao traži u nijansama dojmova i osjećaja. Najvažniji je element glazbena izražajnost koju postiže jednostavnim jezikom.

Stephane Mallarme

Rođen je u Parizu gdje provodi većinu života radeći kao učitelj engleskoga jezika. Živi sređenim građanskim životom.
Francuski simbolist i teoretičar pjesništva. Malo piše i rijetko objavljuje jer teži savršenstvu izraza.
U razdoblju modernizma smatran je nedostižnim uzorom.
Književni je perfekcionist, pojedine je pjesme pisao i po dvadesetak godina.
Nazvan je "pjesnikom za pjesnike" zbog teško razumljive poezije.

Djela:
Pjesme
draska poema Faunovo popodne koju je uglazbio Claude Debussy
pjesnička proza Bacanje kocki nikad neće ukinuti slučaj - njegovo najavangardnije djelo
- vizualna, konkretna poezija - naglašena je vizualnost strukture teksta; pjesme ispunjene teškom simbolikom

Charles Baudelaire, Opajajte se!

Opojen treba uvijek biti.U tome je sve: početak i svršetak mudrosti. Da ne osjećate strahovit jaram Vremena koji vam tišti ramena i prigiba vas zemlji, morate se bez daha opajati.
A čime? Vinom, poezijom ili krepošću - kako vam drago. Ali opajajte se.
Pa ako se ponekad probudite na stepenicama kakve palače, na zelenoj travi jarka, u sumornoj samotinji svoje sobe, kad je pijanstvo već malo popustilo ili sasvim prošlo, pitajte vjetar, val, zvijezdu, pticu, uru, sve što bježi, sve što jeca, sve što putuje, sve što pjeva, sve što zbori, pitajte koliko je sati. I vjetar, val, zvijezda, ptica, ura odgovorit će vam "Čas je da se opajate! Da ne budete mučenici i robovi Vremena, opajajte se bez prestnka! Vinom, poezijom ili krepošću - kako vam drago."

 Zadatak: analizirati pjesmu: a) motivsko-tematska i b) jezično-stilska analiza (kao u prvome razredu)

Alphonse de Lamartine, Jezero

Zar gonjenima uvijek novim obalama,
u vječnu noć, ko` bespovratni san,
u more ljeta bacit nije dano nama
sidro bar na dan?

O jezero, tek jedna godina što prođe,
a tu, gdje nju je svaki očekivo val,
gle, sam sad sjedim ja, gdje ona dođe
sa mnom sjest na žal.

Udaralo si šumno o visoku stijenu
nagrizajući ko` i sad kamen krut,
a vjetar s tvoga vala nosio je pjenu
sve do pred njen skut.

Dal` pamtiš kad smo došli jedno veče,
a s neba na val tamni rosio je muk,
tek iz daljine, ko` da veslo vodu siječe
ču se skladni zvuk.

Najednom divna riječ se dragoj usni ote,
a obala se ozva jekom isti čas,
a val bje tih dok drag i pun ljepote
drhtnu njezin glas:

"O vrijeme stani čas, nek` malko dulje traje
let tvoj nesnosan!
Da užijemo sve do kraja što nam daje
najljepši naš dan.
Ta nesretnih je dosta što im preko mjere
dug je taj tvoj čas.
Za njihov dan se skrbi što ih patnjom ždere -
pusti, sretne, nas".

A ja zaludu molim vrijeme neka stane -
bijeg je njegov živ.
Ja velim noći: "Lakše, al` sjaj zore rane
već je razbi siv.

Tad volimo se! Nek` to vječnost bude mala:
Ljubav, ja i ti!
Jer svijet je brod bez luke, vrijeme val bez žala,
prolaznici mi.

O ljubomorno vrijeme, zar to pjanstvo noći,
kad ljubav plavi nas ko` svježa kiša tlo
zar brzo nestat mora kao što će proći
dan što nosi zlo?

Zar sve je prošlo? I da nikad se ne vrati?
Zar od sveg neće ostat ni najmanji trag?
I vrijeme što ga ote, neće l` opet dati
čas taj tako drag?

O vječnosti, o prošlosti, gdje vaša tama
sad raskida naše dane, recite mi bar!
I hoćete li ikad zanos vratit nama,
taj oteti dar?

O jezero, o spilje, mračna šumo , stijene
vas vrijeme štedjet i pomladit ima moć!
O prirodo sačuvaj barem uspomene
na tu divnu noć!

Pa bilo to u tvome miru ili buri,
o jezero, u humku kao stijena plast
u tamnoj vodi tvojoj gdje borovi suri
gledaju tvoj rast!

Pa bilo to u lahoru il` treperenju lista,
u šumu vode što ga žal udvaja tvoj.
U zvijezdi srebrnoj što na tvom valu blista
i sjaj motri svoj.

I neka povjetarac, trska što se njiše,
i zrak tvoj ugodan ko` mirisava so,
nek` progovori sve što čuje,vidi, diše:
"Ljubav bješe to".

Ilijada

1. pjevanje

Zbog čega se Ahilej razljutio na Agamemnona?
S kakvom je molbom i kako opremljen Hris došao pred Agamemnona?
Tko je sazvao narod u skupštinu i po čijem savjetu?
Tko je Kalhant (Kalhas)?
Što je Kalhant rekao Ahileju o Apolonovoj srdžbi?
Pod kojim će uvjetom agamemnon vratiti djevojku starome ocu?
Tko je spriječio Ahileja da ubije Agamemnona i kako?
Tko se obraća Ahileju i agamemnonu i što im govori, tj. savjetuje?
Kome je povjereno da preda djevojku ocu?
Kome je Ahilej naredio da izvede njegovu robinju iz šatora kad su došli Agamemnonovi ljudi?
Što Ahilej moli majku?
Kakvu je Zeusu u prošlosti Tetida učinila uslugu?
Zbog čega se svađaju Zeus i Hera?

16. pjevanje

Što Patroklomoli Ahileja? U kakvoj je situaciji grčka vojska?
Što Ahilej savjetuje Patroklu?
Tko je Ajas i što se s njim događa?
Tko pomaže Trojancima?
Ahilej se pomolio Zeusu proljevajući vino. Što ga moli? Kako je postupio Zeus?
Kako je Patroklu išlo u boju?
O čemu tijekom boja razgovaraju Hera i Zeus?
Tko je sve i kako sudjelovao u ubojstvu Patrokla?
Tko je iz bitke maknuo Sarpadonovo mrtvo tijelo?
Tko je Patrokla otjerao sa zida? Koliko se puta penjao na zid?
Kome u sukobu pomaže Apolon?
Tko je u magli lupio Patrokla i zbacio mu kacigu s glave?
Što je na samrti Patroklo rekao Hektoru?

Objasni pojmove:

srebrnoluki bog
zeusov i Letin sin
Danajci
Ahejci
Prijamov grad
Leta ljepokosa
Atrejev(i) sin(ovi)
bjeloruka Hera
Klitemnestra
sin Telamonov
menetijev sin

Rečenice (domaća zadaća)

Zadatak: Odredi vrste nezavisno i zavisno složenih rečnica.

Moram promijeniti stil odijevanja ili će me isključiti iz škole.
Imam problem s matematikom koju ne razumijem.
Ubrzo nas je strah pokrenuo, samo što ja nisam mogao krenuti.
Tko zna za moj problem, neće me osuđivati.
Često istražujem gdje se ostvaruje virtualni život.
Prijatelji su kasnili, a mi smo odlučili poći.
On je što sam ja nekad bio.
Ne znam zašto, ali ostao sam sam.
Istražujem svoje prijatelje kako se to inače na računalu radi.
Tako često radim na računalu da sve lošije pišem.
Istražujem virtualni svijet zato što me to zanima.
Eva im se pridružila, no nije se uklopila.
Ako bih imala vremena, odmah bih se povezala na internet.
Pretpostavljalo se da ću dobro napisati maturu.
Ako provjeravam svoje prijatelje, provjeravam i sebe.
Iako volim internet, ne pretjerujem.
Internet je čudo da većega nema.
Moj brat igra što je svuda popularno.
Iako sam sve napisao, nisam više ni u što siguran.
Ako naučimo hrvatski, dobro ćemo napisati državnu maturu.
Zaključio sam da se moram više truditi.
Priča glasno da me boli glava.
Učio je da bi dobro položio maturu.
Upisao se na fakultet jer je puno učio.
Što više gledam, više mi se sviđa.
Gleda me kao da se čudi.
Otišao je kad mu je dosadilo.
Došao je odakle dolaze takvi ljudi.
To je bolest koju imaju mnogi.
Došlo mi je da vrištim od sreće.