Henrik Ibsen, Nora

1879.

- naslov Ibsenove drame je Kuća lutaka, ali s vremenom je prevladao naziv prema glavnome liku
Radnja se događa u predbožićno vrijeme u obitelji Krogstad.

Vrsta:
a) komorna drama - scenski prostor i broj dramskih lica smanjeni su na minimum kako bi bila uočljivija drama koja se događa u čovjeku
b) psihološka drama - unutarnja previranja glavne junakinje
c) građanska drama - građanska obitelj, društveni i obiteljski problemi
d) drama s tezom -  označuje namjeru pisca da dramom potakne gledatelje na razmišljanje o određenom društvenom problemu; Ibsen je kazalište doživljavao kao javnu tribinu za promicanje vlastitih stavova; u Nori on promiče feminizam i zalaže se za pravo žene da upravlja vlastitim životom

Tema: bračni sukob
Ideja: pravo pojedinca na osobnu slobodu

Nora i Helmer se dubinski ne razumiju zato što njihov način života (uredan građanski život s težnjom prema materijalnom napretku i ostvarenju) onemogućuje kvalitetnu i dublju komunikaciju - njihov način života podrazumijeva poštivanje građanskoga morala, licemjerje, materijalni status, sebičnost.
Nora predstavlja pojedinca koi se mora boriti za vlastito priznanje i ostvarenje, ali uzalud.

Henrik Ibsen

- norveški dramatičar
- najznačajniji skandinavski dramatičar
- doveo je do vrhunca dramski naturalizam i potaknuo razvoj moderne drame
- kazališni pravac ibsenizam - moderna građanska targedija
Utjecao je na hrvatske dramatičare Ivu Vojnovića, Marijana Matkovića, Milana Begovića i Miroslava Krležu.

Reakcija kazališne publike na Noru bila je burna. U mnogim su kazalištima prekidane predstave, mnogi su redatelji morali mijenjati završetak drame. Tadašnjem je društvu bilo nezamislivo da žena pretpostavi muža i djecu traženju sebe. 

Drame:
Peer Gynt
Stupovi društva
Sablasti
Divlja patka
Hedda Gabler