Hrvatska književnost u 18. stoljeću (prosvjetiteljska strujanja)

Književnost u Hrvatskoj u 18. stoljeću obilježena je pluralizmom stilova. Istovremeno su postojale različite poetike:
- u prvoj polovici 18. stoljeća još uvijek nastaju djela s baroknim obilježjima
- javljaju se klasicistička djela jednostavnije strukture, pisana po uzoru na antičke uzore
- dominiraju prosvjetiteljska djela poučnoga (didaktičnoga) sadržaja
- potkraj razdoblja javljaju se djela predromantičarskih obilježja

Osnovna značajka: važnost prosvjetiteljskog djelovanja književnih djela na čitatelje

Regionalni karakter književnosti – svako od nastalih književnih djela ukazuje na specifičnost sredine u kojoj je nastalo

Pluralizam stilova: 

-    odjeci barokne književnosti: Ignjat Đurđević i Antun Kanižlić, Sveta Rožalija

-    klasicistički utjecaj: poezija Matije Petra Katančića
-    latinizam – književnost na latinskom jeziku – intenzivna prevoditeljska djelatnost u bivšim humanističkim centrima na obali
-    prosvjetiteljska književnost – Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Reljković, Tituš Brezovački

- u 18. stoljeću prosvjetiteljsko djelovanje vezano je uz franjevački i susovački red, a književnost je usmjerena pučkim slojevima 

Prevoditelji u 18. stoljeću:

RAJMUNDO KUNIĆ – prevodi Ilijadu s grčkog na latinski jezik i taj se prijevod smatra jednim od najboljih latinskih prijevoda Ilijade

BRNO ZAMANJA – prevodi Odiseju s grčkog na latinski jezik

ĐURO HIDŽA – prevodi s latinskog na hrvatski rimske pjesnike Katula, Ovidija, Horacija i Vergilija

U Dubrovniku nastaju prijevodi gotovo svih Moliereovih djela; radnje su im smještene u Dubrovnik, a likovi su domaći ljudi («našijenci») – frančezarije – prijevodi i obrade Moliereovih komedija

RUĐER BOŠKOVIĆ – matematičar, astronom i književnik; Pomrčine Sunca i Mjeseca – znanstveno djelo napisano na latinskom i u heksametrima

Društvene i političke okolnosti u Hrvatskoj u 18. stoljeću

- rascjepkanost hrvatskog prostora među različitim državnim vlastima: godine 1808. Francuzi ukidaju Dubrovačku Republiku; Dalmacija je pod mletačkom vlašću, a kasnije su Mlečani pokorili i obalu južne Hrvatske; sjeverna Hrvatska je pod Habsburgovcima

Predstavnici i djela:

Matija Petar Katančić (klasicist i prosvjetitelj)
- zbirka pjesama na hrvatskom i latinskom jeziku Jesenji plodovi -  idilični i pastoralni ugođaji, mitološka bića - antički uzori; naglašena osjećajnost i uživanje u prirodi - najava romantizma - pokušaj klasicističke poezije primjenom kvantitativne versifikacije (izmjena dugih i kratkih slogova)

- tiskani prijevod Biblije 1831. godine - prosvjetiteljsko djelovanje jer je svaki prijevod Biblije velik kulturni događaj za neki narod 

Katančić je bio i teoretičar književnosti jer je prvi pokušao teorijski opisati zakonitosti hrvatske poezije, a bio je i leksikograf (sastavljač rječnika) jer mu je u rukopisu ostao nedovršeni ilirsko-latinski rječnik. (prosvjetiteljsko djelovanje) 

Filip Grabovac - Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (prosvjetiteljsko djelo)
- prozno djelo u dva dijela
- prvi dio sadržava poučne upute za kršćanski život (Grabovac je bio franjevac)
- drugi dio sadržava pregled povijesnih događanja (kronika)

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Pismarica) 
- kronika u stihu i prozi koja opjevava povijest  južnih Slavena
- djelo pisano na pučki način, jednostavnim jezikom, iznimno dobro prihvaćeno u narodu, iz njega se učilo čitati i pisati 

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik (prosvjetiteljski didaktični ep)

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak (drama - komedija)