Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

Vrsta djela: drama

-     radnja je smještena u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. st. (rat je započeo kao sukob protestanata i katolika, ali se pretvorio u opći rat svih europskih država; u njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke)

-    Anna Fierling, vojna trgovkinja, kantinjerka, upregnuta u kola prati vojsku baveći se sitnom trgovinom; lukavošću proizašlom iz gorkog životnog iskustva, ona nastoji izvući dobit iz rata i istovremeno sačuvati svoju djecu; nijedno od njene troje djece neće preživjeti rat, svaki od njih umrijet će zbog svojih vrlina; u posljednjoj dramskoj sceni Majka Hrabrost sama vuče svoja kola po bojišnici i nastavlja dalje

Majka Hrabrost – sama objašnjava kako je stekla svoj nadimak: «Courage se, naredniče, zovem jer sam se bojala da će mi propasti posao pa sam se iz Rige provezla kroz  zaštitnu vatru s pedeset štruca kruha u kolima. Već su se bile počele pljesniviti, bilo je krajnje vrijeme, nisam imala izbora.»

Glavna junakinja drame Majka Hrabrost, žena bez konkretnog imena, interpretirana je u negativnom obrascu, ona živi od rata i načelo je njezina ponašanja da u ratu treba za sebe iskoristiti tuđe patnje. Zatvorena je unutar grube stvarnosti rata  i nema snage mentalno nadići granicekoje joj postavlja situacija. Postaje gruba, bezosjećajna i proračunata.

U ratnom okruženju djeluje kao muškarac (uporna je i agresivna), ne bježi od rata, nego se izravno suočava s njim.

 

Bertolt Brecht smatra se začetnikom EPSKOG KAZALIŠTA koje napušta obrasce klasične drame i uvodi tehniku epskog pripovijedanja.

DRAMSKI OBLIK KAZALIŠTA	EPSKI OBLIK KAZALIŠTA
pozornica utjelovljuje događaj	na pozornici se prikazuje priča, događaj
prizor proizlazi iz prizora	prizori se osamostaljuju
dramska napetost	nema zapleta, nema napetosti, radnja je često unaprijed poznata, prekida se songovima i komentarima
scenska glazba prati radnju	pjesme-songovi prekidaju i komentiraju radnju
iluzionističko kazalište	kazalište koje razbija iluziju
sugestivno kazalište	argumentirano kazalište
katarza osjećaja (Aristotel!!!)	katarza razuma
glumac se uživljava u ulogu	glumac se distancira od uloge
gledatelj se poistovjećuje s likom	gledatelj se distancira od lika i kritički ga promatra
Pretpostavka: čovjek i svijet su nepromjenjivi.	Pretpostavka: čovjek i svijet su promjenjivi.

EFEKT ZAČUDNOSTI – pomoću njega gledatelj se potiče na razmišljanje;

Najvažnije sredstvo razbijanja scenske iluzije da su svijet i društvo nepromjenjivi;

U trenutku kad bi zbog razvoja radnje prijetila opasnost poistovjećivanja gledatelja s likom nastupa otuđenje, tj efekt začudnosti – radnja se prekida komentarima ili songovima koji karikiraju osjećaje.