Marcel Proust (1871. - 1922.) francuski je romanopisac. Imao je veoma važnu ulogu u razvoju moderne proze zbog ulaženja u podsvijest junaka i izrazom koji je tome prilagođen.
Ciklus romana U traženju izgubljena vremena pisao je od 1913. do kraja života.
Ciklus čine sljedeći romani:
Put k Swannu (Combray, Jedna Swannova ljubav, Zavičajna imena)
U sjeni procvalih djevojaka
Vojvotkinja de Guermantes
Sodoma i Gomora
Zatočenica
Bjegunica
Pronađeno vrijeme
Ciklus U traženju izgubljena vremena smatra se prvim velikim romansijerskim opusom europske književnosti.
Stil:
- detaljistički opisi, produbljena psihološka analiza, fini nijansirani humor
- pisan u obliku autobiografije glavnoga junaka, samoga autora
- Proust je zaokupljen prošlošću i vremenom koje ponovno konstruira u subjektivnom prisjećanju
- fabula je u drugome planu
Tema cjelokupnog ciklusa jest priča o osjetljivom dječaku koji se pretvara u umjetnika.
COMBRAY
Vrsta: moderni roman pisan kao osobna ispovijed
- Proust ne opisuje život kao objektivni pripovjedač, već proznim sredstvima izražava ono što inače pripada lirici: opisuje svijet koji primarno doživljavamo osjetima (osjetilima)
- subjektivnost (uspostava subjektivnog/ psihološkog vremena - događaji i sjećanja prema prioritetima u pripovjedačevoj svijesti)
- JA o kojem se pripovijeda (dječak) i JA - pripovjedač (odrastao čovjek)
Interpretacija ulomka iz čitanke
Najpoznatija prustovska epizoda jest umakanje kolačića madeleine (madlen) u lipov čaj - PAMĆENJE TIJELA - nehotično sjećanje koje potiču osjetilni dojmovi iz stvarnosti; primjer za nesvjesnu/podsvjesnu trajnost sjećanja koje može, ali i ne mora, izroniti iz zaborava ako ga pozove neki događaj iz stvarnosti.
- pripovjedač analizira doživljaj koji je izazvan okusom čaja; mirisi i okusi imaju životnu snagu; miris i okus kolačića u lipovu čaju jesu miris i okus Proustova djetinjstva
"...I tako uskoro makinalno prinesoh usnama žličicu čaja, u koji sam stavio komadić medeleine da se razmekša. Bio sam utučen i iznemogao od tog turobnog jutra i perspektive žalosne budućnosti. Ali u istom onom trenutku kad mi je gutljaj čaja, izmiješan s mrvicama kolača, dotakao nepce, ja uzdrhtah, svrativši pažnju na nešto izvanredno što se zbivalo u meni. Preplavilo me neko divno uživanje koje se pojavilo bez ikakve veze s bilo čime oko mene, ali mu nisam znao uzroka. Smjesta mi sve nedaće života postadoše ravnodušne, njegovi mi se porazi učiniše bezopasni, a njegova kratkoća prividna..."
30. 04. 2014.
Antun Gustav Matoš, Pjesme
A.G. Matoš rođen je u Srijemu, u Tovarniku.
Ključna je osoba hrvatske moderne jer je njegovom novelom Moć savjesti to razdoblje književno započelo, a njegovom smrću 1914. završilo.
Na Matoša pjesnika najveći su utjecaj imali francuski simbolisti i Charles Baudelaire. Od njih je preuzeo esteticizam, premda ne posve jer je u pjesništvu itekako bio tendencioozno kritičan prema hrvatskoj stvarnosti. Od ostalih modernističkih utjecaja u Matoša nalazimo njegovanje kulta forme (strogo zadan i izbrušen oblik soneta), muzikalnost stiha i sinesteziju (povezivanje pjesničkih slika u jedinstveni doživljaj).
U Matoševoj intimnoj i ljubavnoj lirici najčešći su motivi ljubav i cvijet.
Tako u pjesmi Maćuhica imamo pretvaranje apstraktnog osjećaja ljubavi u konkretan simbol cvijeta.
MAĆUHICA
Crna kao ponoć, zlatna kao dan,
Maćuhica ćuti ispod rosne vaze,
U kadifi bajne boje joj se maze,
Misliš: usred jave procvjetao san!
Zato je i zovu nježno "noć-i-dan"
Naše gospođice kada preko staze
Starog parka ljetne sjene sjetno gaze
Ispod vrelog neba, modrog kao lan.
Kao samrt tamna, kao život sjajna
Maćehica cvate, ali ne miriše—
Ko ni njezin susjed, kicoš tulipan.
No u hladnoj nevi čudan život diše,
Zagonetan, dubok, čaroban ko san,
A kroz baršun drhti jedne duše tajna.
SRODNOST
Đurđic, sitan cvjetić, skroman, tih i fin,
Dršće, strepi i zebe kao da je zima.
Zvoni bijele psalme snježnim zvončićima
Potajno kraj vrbe, gdje je stari mlin.
Pramaljeća blagog ovaj rosni sin
Najdraži si nama među cvjetovima:
Boju i svježi miris snijega i mlijeka ima,
Nevin, bijel i čist ko čedo, suza i krin.
Višega života otkud slutnja ta,
Što je kao glazba budi miris cvijeća?
Gdje je tajna duše koju đurđic zna?
Iz đurđica diše naša tiha sreća:
Miris tvoga bića, moja ljubavi,
Slavi drobni đurđic, cvjetić ubavi.
U pjesmi “Sodnost”, đurđic je motiv odnosno pojedinost prirode koji je predmet pjesnikova subjektivnog doživljaja. Motiv đurđica je u pjesniku prvenstveno pobudio osjećaj ljubavi.
U pjesmi se prožimlju dva osnovna motiva:
a) izgled (ljepota) đurđica – proljetnog cvijeta
b) pjesnikova intimna ljubav
-izmjena pjesničkih slika - vizualnih, auditivnih i olfaktivnih - sinestezija)
Osim slikovitosti i ritmičnosti odlika Matoševa jezika jest i emocionalnost. Nju Matoš postiže izrazima poput: sitan cvjetić; snježni zvončići; rosni sin; nevin, bijeli čist ko čedo, suza i krin; drobni đurđic: cvjetić ubavi. U ovim izrazima pjesnik se koristi epitetima – ukrasnim pridjevima.
Matoš u pjesmi ljepotu đurđica (njegov opći izgled, boju, miris) uspoređuje s duhovnom ljepotom, s najdubljim čovjekovim osjećajem – ljubavlju.
Pjesma Srodnost sastoji se od četiri strofe. Od toga se prve dvije strofe sastoje svaka od po četiri stiha. Iz ovoga zaključujemo da je ova pjesma sonet jer se lirska pjesma sa dvije strofe od po četiri stiha i dvije sa od po tri stiha naziva sonet.
GRIČKI DIJALOG
Čuju, gospon, zakaj nečeju
Naši ludi bit za bana zdigani,
Zakaj naši novci drugom tečeju?
- Čkomi, Bara, nismo dost prefrigani!
Dragi gospon, naj mi rečeju,
Zakaj naši ludi jesu cigani,
Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju?
- Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani!
A po nebu čudnim slovima
Oblacima jesen govori.
Teče veće tihim snovima.
Prestaše već stari dobri govori
Gdje već spava Barica i japica.
U susjednoj kući, samo viri kapica.
U ovim Matoševom sonetu Grički dijalog, čije su dvije katrene pisane kajkavski, a dvije tercine štokavski, kajkavština je upotrebljena koa sredstvo dijaloškog portretiranja, ali već i površna analiza pjesme pokazuje kako se taj kajkavski dijalog u pjesmi gotovo osamostaljuje i kao pjesnički jezik svojom se živošću suprostavlja štokavskom dijelu.
- dijaloški dijelovi pisani su kajkavskim narječjem
Oblik pjesme: sonet
Tema. težak položaj hrvatskih pučana
Ritmičnost i aklustičnost pjesme ostvarena je uglavnom rimom.
Ključna je osoba hrvatske moderne jer je njegovom novelom Moć savjesti to razdoblje književno započelo, a njegovom smrću 1914. završilo.
Na Matoša pjesnika najveći su utjecaj imali francuski simbolisti i Charles Baudelaire. Od njih je preuzeo esteticizam, premda ne posve jer je u pjesništvu itekako bio tendencioozno kritičan prema hrvatskoj stvarnosti. Od ostalih modernističkih utjecaja u Matoša nalazimo njegovanje kulta forme (strogo zadan i izbrušen oblik soneta), muzikalnost stiha i sinesteziju (povezivanje pjesničkih slika u jedinstveni doživljaj).
U Matoševoj intimnoj i ljubavnoj lirici najčešći su motivi ljubav i cvijet.
Tako u pjesmi Maćuhica imamo pretvaranje apstraktnog osjećaja ljubavi u konkretan simbol cvijeta.
MAĆUHICA
Crna kao ponoć, zlatna kao dan,
Maćuhica ćuti ispod rosne vaze,
U kadifi bajne boje joj se maze,
Misliš: usred jave procvjetao san!
Zato je i zovu nježno "noć-i-dan"
Naše gospođice kada preko staze
Starog parka ljetne sjene sjetno gaze
Ispod vrelog neba, modrog kao lan.
Kao samrt tamna, kao život sjajna
Maćehica cvate, ali ne miriše—
Ko ni njezin susjed, kicoš tulipan.
No u hladnoj nevi čudan život diše,
Zagonetan, dubok, čaroban ko san,
A kroz baršun drhti jedne duše tajna.
SRODNOST
Đurđic, sitan cvjetić, skroman, tih i fin,
Dršće, strepi i zebe kao da je zima.
Zvoni bijele psalme snježnim zvončićima
Potajno kraj vrbe, gdje je stari mlin.
Pramaljeća blagog ovaj rosni sin
Najdraži si nama među cvjetovima:
Boju i svježi miris snijega i mlijeka ima,
Nevin, bijel i čist ko čedo, suza i krin.
Višega života otkud slutnja ta,
Što je kao glazba budi miris cvijeća?
Gdje je tajna duše koju đurđic zna?
Iz đurđica diše naša tiha sreća:
Miris tvoga bića, moja ljubavi,
Slavi drobni đurđic, cvjetić ubavi.
U pjesmi “Sodnost”, đurđic je motiv odnosno pojedinost prirode koji je predmet pjesnikova subjektivnog doživljaja. Motiv đurđica je u pjesniku prvenstveno pobudio osjećaj ljubavi.
U pjesmi se prožimlju dva osnovna motiva:
a) izgled (ljepota) đurđica – proljetnog cvijeta
b) pjesnikova intimna ljubav
-izmjena pjesničkih slika - vizualnih, auditivnih i olfaktivnih - sinestezija)
Osim slikovitosti i ritmičnosti odlika Matoševa jezika jest i emocionalnost. Nju Matoš postiže izrazima poput: sitan cvjetić; snježni zvončići; rosni sin; nevin, bijeli čist ko čedo, suza i krin; drobni đurđic: cvjetić ubavi. U ovim izrazima pjesnik se koristi epitetima – ukrasnim pridjevima.
Matoš u pjesmi ljepotu đurđica (njegov opći izgled, boju, miris) uspoređuje s duhovnom ljepotom, s najdubljim čovjekovim osjećajem – ljubavlju.
Pjesma Srodnost sastoji se od četiri strofe. Od toga se prve dvije strofe sastoje svaka od po četiri stiha. Iz ovoga zaključujemo da je ova pjesma sonet jer se lirska pjesma sa dvije strofe od po četiri stiha i dvije sa od po tri stiha naziva sonet.
GRIČKI DIJALOG
Čuju, gospon, zakaj nečeju
Naši ludi bit za bana zdigani,
Zakaj naši novci drugom tečeju?
- Čkomi, Bara, nismo dost prefrigani!
Dragi gospon, naj mi rečeju,
Zakaj naši ludi jesu cigani,
Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju?
- Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani!
A po nebu čudnim slovima
Oblacima jesen govori.
Teče veće tihim snovima.
Prestaše već stari dobri govori
Gdje već spava Barica i japica.
U susjednoj kući, samo viri kapica.
U ovim Matoševom sonetu Grički dijalog, čije su dvije katrene pisane kajkavski, a dvije tercine štokavski, kajkavština je upotrebljena koa sredstvo dijaloškog portretiranja, ali već i površna analiza pjesme pokazuje kako se taj kajkavski dijalog u pjesmi gotovo osamostaljuje i kao pjesnički jezik svojom se živošću suprostavlja štokavskom dijelu.
- dijaloški dijelovi pisani su kajkavskim narječjem
Oblik pjesme: sonet
Tema. težak položaj hrvatskih pučana
Ritmičnost i aklustičnost pjesme ostvarena je uglavnom rimom.
09. 03. 2014.
Josip Kozarac, Tena
Josip Kozarac
Živio je u Vinkovcima, a u Beču je diplomirao šumarstvo. Njegov je život nakon povratka sa studija tekao izvan književnih središta. Svojim je pozivom bio vezan uz prirodu, a uspio je povezati životni poziv s književnim stvaralaštvom.
On je realistički pisac koji želi djelovati prosvjetiteljski, biti društveni liječnik i moralist te ukazati na društvene procese koji utječu na moral hrvatskoga sela.
Na Kozarca je jako utjecao ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev od kojeg je preuzeo lirizaciju proze (lirski ugođaj u djelima, osobit način povezivanja čovjeka i prirode).
Djela
Realističke novele socijalne tematike
Tena
Ljudi koji svašta trebaju
Biser-Kata
Tri dana kod sina
Psihološke novele
Oprava
Donna Ines
Tri ljubavi
Slavonska šuma - lirska novela, novela ugođaja
Romani
Mrtvi kapitali
Među svjetlom i tminom
Živi kapitali (nedovršen)
Tena
Vrsta: novela karaktera - razvijanje Tenina lika
Tema: Kroz moralno propadanje djevojke Tene pratimo i moralno propadanje slavonskog sela
Tematsko-motivski sloj:
- slavonsko selo u promijenjenim društvenim okolnostima
- obiteljski odnosi (roditelji-djeca, muž-žena)
- psihologija mladoga čovjeka
Kompozicija se razvija u gradacijskoj liniji:
Uvod - prikaz Tene i odnosa u njezinoj obitelji
Središnji dio - Tenina probuđena tjelesnost i opčinjenost ljepotom i užicima
Završni dio - nakon gubitka ljepote Teni se otvara mogućnost oživljavanja pravih vrijednosti
Živio je u Vinkovcima, a u Beču je diplomirao šumarstvo. Njegov je život nakon povratka sa studija tekao izvan književnih središta. Svojim je pozivom bio vezan uz prirodu, a uspio je povezati životni poziv s književnim stvaralaštvom.
On je realistički pisac koji želi djelovati prosvjetiteljski, biti društveni liječnik i moralist te ukazati na društvene procese koji utječu na moral hrvatskoga sela.
Na Kozarca je jako utjecao ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev od kojeg je preuzeo lirizaciju proze (lirski ugođaj u djelima, osobit način povezivanja čovjeka i prirode).
Djela
Realističke novele socijalne tematike
Tena
Ljudi koji svašta trebaju
Biser-Kata
Tri dana kod sina
Psihološke novele
Oprava
Donna Ines
Tri ljubavi
Slavonska šuma - lirska novela, novela ugođaja
Romani
Mrtvi kapitali
Među svjetlom i tminom
Živi kapitali (nedovršen)
Tena
Vrsta: novela karaktera - razvijanje Tenina lika
Tema: Kroz moralno propadanje djevojke Tene pratimo i moralno propadanje slavonskog sela
Tematsko-motivski sloj:
- slavonsko selo u promijenjenim društvenim okolnostima
- obiteljski odnosi (roditelji-djeca, muž-žena)
- psihologija mladoga čovjeka
Kompozicija se razvija u gradacijskoj liniji:
Uvod - prikaz Tene i odnosa u njezinoj obitelji
Središnji dio - Tenina probuđena tjelesnost i opčinjenost ljepotom i užicima
Završni dio - nakon gubitka ljepote Teni se otvara mogućnost oživljavanja pravih vrijednosti
20. 01. 2014.
Pregled autora i književnih vrsta (2)
Humanizam i predrensansa (14. stoljeće)
TALIJANSKA KNJIŽEVNOST
Dante Alighieri, Božanstvena komedija (Pakao, Raj, Čistilište), ep
Francesco Petrarca, Kanconijer (zbirka od 366 pjesama, uglavnom soneta)
Giovanni Boccaccio, Dekameron (zbirka novela)
HRVATSKA KNJIŽEVNOST (15. stoljeće)
Marko Marulić, Davidijada (ep)
Ivan Česmički (Ianus Pannonius); U smrt majke Barbare (elegija)
Juraj Šižgorić, Elegija o pustošenju Šibenskog polja (elegija)
Antun Vrančić, Putovanje iz Budima u Drinopolje (putopis)
Renesansa u europskim književnostima (15. i 16. stoljeće)
Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando (ep)
Francois Rabelais, Gargantua i Pantagruel (satirično prozno djelo)
Miguel de Cervantes, Don Quijote (roman)
William Shakespeare, Hamlet (tragedija); Romeo i Julija (tragedija); San Ivanjske noći (komedija)
Michel de Montaigne, Eseji (eseji)
Niccolo Machiavelli, Vladar (politička rasprava)
Renesanasa u hrvatskoj književnosti (16. stoljeće)
Marko Marulić, Judita (ep)
Marko Marulić, Molitva suprotiva Turkom (domoljubna pjesma)
Petrarkisti: Džore Držić, Šiško Menčetić, Hanibal Lucić
Hanibal Lucić, Jur nijedna a svit vila (lirska pjesma)
Hanibal Lucić, Robinja (prva hrvatska svjetovna drama)
Mavro Vetranović; Pjesanca u pomoć poetam; Moja plavca (lirske pjesme)
Mavro Vetranović, Posvetilište Abramovo (crkvena drama)
Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada (ep)
Petar Zoranić, Planine (1536., prvi hrvatski roman)
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje (putopisni ep)
Mikša Pelegrinović, Jeđupka (maskerata/ pokladna drama)
Marin Držić, Novela od Stanca (komedija)
Marin Držić, Dundo Maroje (komedija)
Marin Držić, Skup (komedija)
Barok u europskim književnostima (17. st.)
Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem (ep)
Luis de Gongora i Giambattista Marino - pjesnici
Pedro Calderon de la Barca, Život je san (drama u stihovima)
Barok u hrvatskoj književnosti (17. st.)
Ivan Gundulić, Osman (ep)
Ivan Gundulić, Dubravka (pastorala, drama)
Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga (barokna poema u tri plača: Sagrješenje, Spoznanje, Skrušenje)
Junije Palmotić, Pavlimir (melodrama/stihovi)
Ivan Bunić Vučić, Plandovanja (zbirka pjesama)
Ignjat Đurđević, Pjesni razlike (pjesme); Suze Marunkove (komična barokna poema); Uzdasi manaljene pokornice (religiozna poema)
Ana Katarina Zrinski Frankopan, Putni tovaruš (molitvenik)
Fran Krsto Frankopan, Gartlic za čas kratiti; Napojnice pri stolu (zbirke pjesama)
Juraj Habdelić, Pervi otca našega Adama greh (proza vjerskog i poučnog sadržaja)
Antun Kanižlić, Sveta Rožalija (barokna poema)
Klasicizam i prosvjetiteljstvo u europskim književnostima (18. st.)
Pierre Corneille (Pjer Kornej), Cid (tragikomedija)
Jean Racine (Žan Rasin), Fedra (tragedija)
Moliere, Škrtac (komedija)
Nicolas Boileau (Boalo), Pjesnička umjetnost (književnoteorijsko djelo)
Voltaire, Candide ili optimizam (filozofski roman)
Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina (komedija)
Hrvatska književnost u 18. stoljeću
Matija Petar Katančić, 1831. prijevod Biblije; Jesenji plodovi (zbirka pjesama)
Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik (prosvjetiteljski ep)
Filip Grabovac, Cvit razgovora i jezika iliričkoga aliti rvackoga (prosvjetiteljski ep)
Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (prosvjetiteljski ep)
Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak (komedija)
TALIJANSKA KNJIŽEVNOST
Dante Alighieri, Božanstvena komedija (Pakao, Raj, Čistilište), ep
Francesco Petrarca, Kanconijer (zbirka od 366 pjesama, uglavnom soneta)
Giovanni Boccaccio, Dekameron (zbirka novela)
HRVATSKA KNJIŽEVNOST (15. stoljeće)
Marko Marulić, Davidijada (ep)
Ivan Česmički (Ianus Pannonius); U smrt majke Barbare (elegija)
Juraj Šižgorić, Elegija o pustošenju Šibenskog polja (elegija)
Antun Vrančić, Putovanje iz Budima u Drinopolje (putopis)
Renesansa u europskim književnostima (15. i 16. stoljeće)
Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando (ep)
Francois Rabelais, Gargantua i Pantagruel (satirično prozno djelo)
Miguel de Cervantes, Don Quijote (roman)
William Shakespeare, Hamlet (tragedija); Romeo i Julija (tragedija); San Ivanjske noći (komedija)
Michel de Montaigne, Eseji (eseji)
Niccolo Machiavelli, Vladar (politička rasprava)
Renesanasa u hrvatskoj književnosti (16. stoljeće)
Marko Marulić, Judita (ep)
Marko Marulić, Molitva suprotiva Turkom (domoljubna pjesma)
Petrarkisti: Džore Držić, Šiško Menčetić, Hanibal Lucić
Hanibal Lucić, Jur nijedna a svit vila (lirska pjesma)
Hanibal Lucić, Robinja (prva hrvatska svjetovna drama)
Mavro Vetranović; Pjesanca u pomoć poetam; Moja plavca (lirske pjesme)
Mavro Vetranović, Posvetilište Abramovo (crkvena drama)
Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada (ep)
Petar Zoranić, Planine (1536., prvi hrvatski roman)
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje (putopisni ep)
Mikša Pelegrinović, Jeđupka (maskerata/ pokladna drama)
Marin Držić, Novela od Stanca (komedija)
Marin Držić, Dundo Maroje (komedija)
Marin Držić, Skup (komedija)
Barok u europskim književnostima (17. st.)
Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem (ep)
Luis de Gongora i Giambattista Marino - pjesnici
Pedro Calderon de la Barca, Život je san (drama u stihovima)
Barok u hrvatskoj književnosti (17. st.)
Ivan Gundulić, Osman (ep)
Ivan Gundulić, Dubravka (pastorala, drama)
Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga (barokna poema u tri plača: Sagrješenje, Spoznanje, Skrušenje)
Junije Palmotić, Pavlimir (melodrama/stihovi)
Ivan Bunić Vučić, Plandovanja (zbirka pjesama)
Ignjat Đurđević, Pjesni razlike (pjesme); Suze Marunkove (komična barokna poema); Uzdasi manaljene pokornice (religiozna poema)
Ana Katarina Zrinski Frankopan, Putni tovaruš (molitvenik)
Fran Krsto Frankopan, Gartlic za čas kratiti; Napojnice pri stolu (zbirke pjesama)
Juraj Habdelić, Pervi otca našega Adama greh (proza vjerskog i poučnog sadržaja)
Antun Kanižlić, Sveta Rožalija (barokna poema)
Klasicizam i prosvjetiteljstvo u europskim književnostima (18. st.)
Pierre Corneille (Pjer Kornej), Cid (tragikomedija)
Jean Racine (Žan Rasin), Fedra (tragedija)
Moliere, Škrtac (komedija)
Nicolas Boileau (Boalo), Pjesnička umjetnost (književnoteorijsko djelo)
Voltaire, Candide ili optimizam (filozofski roman)
Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina (komedija)
Hrvatska književnost u 18. stoljeću
Matija Petar Katančić, 1831. prijevod Biblije; Jesenji plodovi (zbirka pjesama)
Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik (prosvjetiteljski ep)
Filip Grabovac, Cvit razgovora i jezika iliričkoga aliti rvackoga (prosvjetiteljski ep)
Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (prosvjetiteljski ep)
Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak (komedija)
10. 01. 2014.
Pregled autora i književnih vrsta (1)
1. RAZRED
Književni rod: lirika
Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika - lirska misaona pjesma
Fran Mažuranić, Budi svoj! - pjesma u prozi
Silvije Strahimir Kranjčević, Moj dom - lirska rodoljubna pjesma
Silvije Strahimir Kranjčević, Iseljenik - lirska rodoljubna pjesma
Antun Mihanović, Horvatska domovina - lirska rodoljubna pjesma /himna
- neke pjesme možemo razvrstati prema temi, ali i prema obliku, tj. tonu (tradicionalni lirski oblici); takva je pjesma Horvatska domovina i ove koje slijede
Petar Preradović, Rodu o jeziku - lirska rodoljubna pjesma/ oda
Mak Dizdar, Zapis o zemlji - lirska rodoljubna pjesma/ epitaf
Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav - lirska ljubavna pjesma
Vladimir Nazor, Cvrčak - lirska pejzažna pjesma/ ditiramb
Antun Gustav Matoš, Jesenje veče - lirska pejzažna pjesma/ sonet
Nikola Šop, Kuda bih vodio Isusa - lirska duhovno-religiozna pjesma
Dobriša Cesarić, Vagonaši - lirska socijalna pjesma
Dragutin Domjanić; Ciklame, krvave ciklame - lirska rodoljubna (antiratna) pjesma
Stanko Vraz, Nadriknjištvo - epigram
Književni rod: epika
Hasanaginica - narodna pjesma/ balada
Ivana Brlić Mažuranić, Regoč - bajka
Homer, Ilijada - ep
Miljenko Jergović, Krađa - novela
Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća - novela
Slavko Kolar, Breza - pripovijetka
Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba - kratka priča
August Šenoa, Zlatarovo zlato - povijesni roman
George Orwell, Životinjska farma - alegorijski roman
Jerome David Salinger, Lovac u žitu - moderni roman
Književni rod: drama
Sofoklo, Kralj Edip - tragedija
Sofoklo, Antigona - tragedija
Plaut, Škrtac - komedija
Marin Držić, Skup - komedija
Diskurzivni književni oblici
Michel de Montaigne, O odgoju - esej
Antun Nemčić, Putostnice - putopis
Temeljna civilizacijska književna djela
INDIJA
Mahabharata, ep (nastajao od 4.st.pr.Kr. do 4.st.)
Ramajana, ep (nastajao od 4.st.pr.Kr. do 2.st.)
Pančatantra, zbirka pripovijedaka (3.st.)
Vede (sveta knjiga); himne, molitve, stihovi
BABILON
Ep o Gilgamešu, ep (1700.pr.Kr.)
HEBREJSKA KNJIŽEVNOST
Talmud, zbornik židovskih vjerskih spisa i zakona
Biblija, zbirka raznorodnih tekstova (nastajali od 1300.pr.Kr. do 100.)
ARAPSKA KNJIŽEVNOST
Kuran, Muhamedove izreke (114 sura), 653. god.
Antika
GRČKA KNJIŽEVNOST
Homer, Ilijada (ep)
Homer, Odiseja (ep)
Sofoklo, Antigona (tragedija)
Sofoklo, Kralj Edip (tragedija)
Eshil, Okovani Prometej (tragedija)
Euripid, Medeja (tragedija)
Euripid, Elektra (tragedija)
Aristotel, Poetika (književnoteorijsko djelo)
Alkej, Sapa, Pindar, Anakreont (lirske pjesme)
RIMSKA KNJIŽEVNOST
Tit Makcije Plaut, Škrtac (komedija)
Gaj Valerije Katul, Kvint Horacije Flak (lirske pjesme)
Ovidije, Metamorfoze (ep)
Vergilije, Eneida (ep)
Horacije, Poslanica Pizonima (ili Ars Poetica) - književnoteorijsko djelo
Srednjovjekovna književnost (5. - 15.st.)
VELIKI NACIONALNI EPOVI
Beowulf (staroengleski)
Pjesma o Rolandu (španjolski)
Pjesma o Nibelunzima (njemački)
Kalevala (finski)
Edda (islandski)
Slovo o vojni Igorevoj (ruski)
Tristan i Izolda (roman)
Sveti Augustin, Ispovijesti (autobiografija)
HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
Povijesno-pravni tekstovi
Bašćanska ploča (glagoljica), 1100. god.
Vinodloski zakonik (glagoljica), 1288. god.
Zapis popa Martinca (glagoljica), 1483. god.
Ljetopis poa Dukljanina (glagoljica)
Prijevodi
Aleksandrida (roman)
Rumanac trojski (roman)
Lucidar (enciklopedija)
Lirika
Svit se konča (satirična pjesma)
Šibenska molitva (lauda/ pohvala Gospi)
Drama
Muka svete Margarite (crkveno prikazanje)
Književni rod: lirika
Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika - lirska misaona pjesma
Fran Mažuranić, Budi svoj! - pjesma u prozi
Silvije Strahimir Kranjčević, Moj dom - lirska rodoljubna pjesma
Silvije Strahimir Kranjčević, Iseljenik - lirska rodoljubna pjesma
Antun Mihanović, Horvatska domovina - lirska rodoljubna pjesma /himna
- neke pjesme možemo razvrstati prema temi, ali i prema obliku, tj. tonu (tradicionalni lirski oblici); takva je pjesma Horvatska domovina i ove koje slijede
Petar Preradović, Rodu o jeziku - lirska rodoljubna pjesma/ oda
Mak Dizdar, Zapis o zemlji - lirska rodoljubna pjesma/ epitaf
Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav - lirska ljubavna pjesma
Vladimir Nazor, Cvrčak - lirska pejzažna pjesma/ ditiramb
Antun Gustav Matoš, Jesenje veče - lirska pejzažna pjesma/ sonet
Nikola Šop, Kuda bih vodio Isusa - lirska duhovno-religiozna pjesma
Dobriša Cesarić, Vagonaši - lirska socijalna pjesma
Dragutin Domjanić; Ciklame, krvave ciklame - lirska rodoljubna (antiratna) pjesma
Stanko Vraz, Nadriknjištvo - epigram
Književni rod: epika
Hasanaginica - narodna pjesma/ balada
Ivana Brlić Mažuranić, Regoč - bajka
Homer, Ilijada - ep
Miljenko Jergović, Krađa - novela
Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća - novela
Slavko Kolar, Breza - pripovijetka
Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba - kratka priča
August Šenoa, Zlatarovo zlato - povijesni roman
George Orwell, Životinjska farma - alegorijski roman
Jerome David Salinger, Lovac u žitu - moderni roman
Književni rod: drama
Sofoklo, Kralj Edip - tragedija
Sofoklo, Antigona - tragedija
Plaut, Škrtac - komedija
Marin Držić, Skup - komedija
Diskurzivni književni oblici
Michel de Montaigne, O odgoju - esej
Antun Nemčić, Putostnice - putopis
Temeljna civilizacijska književna djela
INDIJA
Mahabharata, ep (nastajao od 4.st.pr.Kr. do 4.st.)
Ramajana, ep (nastajao od 4.st.pr.Kr. do 2.st.)
Pančatantra, zbirka pripovijedaka (3.st.)
Vede (sveta knjiga); himne, molitve, stihovi
BABILON
Ep o Gilgamešu, ep (1700.pr.Kr.)
HEBREJSKA KNJIŽEVNOST
Talmud, zbornik židovskih vjerskih spisa i zakona
Biblija, zbirka raznorodnih tekstova (nastajali od 1300.pr.Kr. do 100.)
ARAPSKA KNJIŽEVNOST
Kuran, Muhamedove izreke (114 sura), 653. god.
Antika
GRČKA KNJIŽEVNOST
Homer, Ilijada (ep)
Homer, Odiseja (ep)
Sofoklo, Antigona (tragedija)
Sofoklo, Kralj Edip (tragedija)
Eshil, Okovani Prometej (tragedija)
Euripid, Medeja (tragedija)
Euripid, Elektra (tragedija)
Aristotel, Poetika (književnoteorijsko djelo)
Alkej, Sapa, Pindar, Anakreont (lirske pjesme)
RIMSKA KNJIŽEVNOST
Tit Makcije Plaut, Škrtac (komedija)
Gaj Valerije Katul, Kvint Horacije Flak (lirske pjesme)
Ovidije, Metamorfoze (ep)
Vergilije, Eneida (ep)
Horacije, Poslanica Pizonima (ili Ars Poetica) - književnoteorijsko djelo
Srednjovjekovna književnost (5. - 15.st.)
VELIKI NACIONALNI EPOVI
Beowulf (staroengleski)
Pjesma o Rolandu (španjolski)
Pjesma o Nibelunzima (njemački)
Kalevala (finski)
Edda (islandski)
Slovo o vojni Igorevoj (ruski)
Tristan i Izolda (roman)
Sveti Augustin, Ispovijesti (autobiografija)
HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
Povijesno-pravni tekstovi
Bašćanska ploča (glagoljica), 1100. god.
Vinodloski zakonik (glagoljica), 1288. god.
Zapis popa Martinca (glagoljica), 1483. god.
Ljetopis poa Dukljanina (glagoljica)
Prijevodi
Aleksandrida (roman)
Rumanac trojski (roman)
Lucidar (enciklopedija)
Lirika
Svit se konča (satirična pjesma)
Šibenska molitva (lauda/ pohvala Gospi)
Drama
Muka svete Margarite (crkveno prikazanje)
25. 11. 2013.
Dan hrvatskog kazališta
23. 11. 2013.
Ante Kovačić, U registraturi
Ante Kovačić (1854. - 1889.)
- vatreni pobornik Stranke prava; zalagao se za kritički pristup hrvatskoj stvarnosti
Romani: Baruničina ljubav, Fiškal, Među žabari (nedovršen roman), U registraturi (najbolji roman hrvatskog realizma)
- roman U registraturi prvo je objavljivan u Vijencu u nastavcima (1888.), a tiskan je tek 1911. godine
- roman s uokvirenom kompozicijom: radnja započinje i završava u registraturi; u registraturi, koju vodi ostarjeli činovnik Ivica Kičmanović, razgovaraju prašnjavi spisi u ironičnom i satiričnom tonu; za riječ se javlja Životopis Ivice Kičmanovića jer je registrator napisao da će svemu biti kraj; tako započinje radnja romana u čijem je središtu život seoskog mladića Ivice Kičmanovića
- radnja romana obuhvaća vremenski raspon od tridesetak godina i u njoj se pojavljuje mnoštvo likova vezanih uz seosku i gradsku sredinu
Tematska razina romana:
- razvojni put nadarenog seoskog mladića: prateći njegov život, pisac prikazuje hrvatsko društvo 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na sudbinu hrvatskog intelektualca seoskog podrijetla - jedna od najčešćih tema hrvatskog realizma
- odnos sela i grada: Kovačić se kritički odnosi prema hrvatskoj stvarnosti te obrađuje raslojavanje sela, propast moralnih vrijednosti te grad kao leglo nemorala
- autobiografski sloj romana: djetinjstvo na selu, odlazak u grad: seoski prizori u prvome dijelu romana opisani su idilično i s toplinom
Vrsta romana: socijalni roman i odgojni roman (Bildungsroman - razvoj karaktera glavnog lika)
Fabula:
- u razvijanju fabule Kovačić se koristi postupcima karakterističnim za realizam (društvene teme, kriticizam) i naturalizam (biološko određenje nekih likova), ali ima i postupaka koji pripadaju trivijalnoj književnosti (spletke, trovanja, tajne iz prošlosti, čudnovati likovi)
- radnja ne teče linearno, izmjenjuju se sadašnjost glavnog lika s njegovim sjećanjima
Kompozicija:
- tri dijela romana, ali s puno epizoda, retrospekcija, čak i pretjerivanja
Likovi:
Seoska sredina: Ivičina obitelj, Kanonikova obitelj, Medonić, učitelj, župnik
Gradska sredina: Mecena, Laura, Ferkonja, trgovci, sluge...)
- posebno su ironično ocrtani likovi koji su iz sela došli u grad, a onda se pogospodili i s prezirom se odnose prema sredini iz koje su potekli - kumordinar Žorž i pjesnik Rudimir Bombardirović Šajkovski
- svi slojevi romana povezani su likom Ivice Kičmanovića, premda on nije aktivan lik; na njega utječu sudbina (Laura) i tuđe odluke (učitelj i župnik)
Stilska obilježja:
Roman U registraturi nije tipičan realistički roman jer se u njemu isprepleće nekoliko različitih stilskih obilježja čime se približava modernizmu:
- realistički elementi: analiza društvene stvarnosti, moral, ukazivanje na društvene nepravde
- romantičarski elementi: fatalna žena Laura, tajanstveno podrijetlo, otmice, trovanja, krvava svadba
- naturalistički elementi: podrijetlo koje određuje Lauru, masovne scene tučnjave
- vatreni pobornik Stranke prava; zalagao se za kritički pristup hrvatskoj stvarnosti
Romani: Baruničina ljubav, Fiškal, Među žabari (nedovršen roman), U registraturi (najbolji roman hrvatskog realizma)
- roman U registraturi prvo je objavljivan u Vijencu u nastavcima (1888.), a tiskan je tek 1911. godine
- roman s uokvirenom kompozicijom: radnja započinje i završava u registraturi; u registraturi, koju vodi ostarjeli činovnik Ivica Kičmanović, razgovaraju prašnjavi spisi u ironičnom i satiričnom tonu; za riječ se javlja Životopis Ivice Kičmanovića jer je registrator napisao da će svemu biti kraj; tako započinje radnja romana u čijem je središtu život seoskog mladića Ivice Kičmanovića
- radnja romana obuhvaća vremenski raspon od tridesetak godina i u njoj se pojavljuje mnoštvo likova vezanih uz seosku i gradsku sredinu
Tematska razina romana:
- razvojni put nadarenog seoskog mladića: prateći njegov život, pisac prikazuje hrvatsko društvo 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na sudbinu hrvatskog intelektualca seoskog podrijetla - jedna od najčešćih tema hrvatskog realizma
- odnos sela i grada: Kovačić se kritički odnosi prema hrvatskoj stvarnosti te obrađuje raslojavanje sela, propast moralnih vrijednosti te grad kao leglo nemorala
- autobiografski sloj romana: djetinjstvo na selu, odlazak u grad: seoski prizori u prvome dijelu romana opisani su idilično i s toplinom
Vrsta romana: socijalni roman i odgojni roman (Bildungsroman - razvoj karaktera glavnog lika)
Fabula:
- u razvijanju fabule Kovačić se koristi postupcima karakterističnim za realizam (društvene teme, kriticizam) i naturalizam (biološko određenje nekih likova), ali ima i postupaka koji pripadaju trivijalnoj književnosti (spletke, trovanja, tajne iz prošlosti, čudnovati likovi)
- radnja ne teče linearno, izmjenjuju se sadašnjost glavnog lika s njegovim sjećanjima
Kompozicija:
- tri dijela romana, ali s puno epizoda, retrospekcija, čak i pretjerivanja
Likovi:
Seoska sredina: Ivičina obitelj, Kanonikova obitelj, Medonić, učitelj, župnik
Gradska sredina: Mecena, Laura, Ferkonja, trgovci, sluge...)
- posebno su ironično ocrtani likovi koji su iz sela došli u grad, a onda se pogospodili i s prezirom se odnose prema sredini iz koje su potekli - kumordinar Žorž i pjesnik Rudimir Bombardirović Šajkovski
- svi slojevi romana povezani su likom Ivice Kičmanovića, premda on nije aktivan lik; na njega utječu sudbina (Laura) i tuđe odluke (učitelj i župnik)
Stilska obilježja:
Roman U registraturi nije tipičan realistički roman jer se u njemu isprepleće nekoliko različitih stilskih obilježja čime se približava modernizmu:
- realistički elementi: analiza društvene stvarnosti, moral, ukazivanje na društvene nepravde
- romantičarski elementi: fatalna žena Laura, tajanstveno podrijetlo, otmice, trovanja, krvava svadba
- naturalistički elementi: podrijetlo koje određuje Lauru, masovne scene tučnjave
Smjernice za lektiru (4. LT, 4.R)
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
- objasniti naslov romana
- podrijetlo i školovanje Đure Andrijaševića
- Đurino psihičko stanje na početku romana
- promjene u Đurinu socijalnom položaju tijekom romana
- što uzrokuje Đurin potpuni slom
- izdvojiti likove koji pripadaju senjskoj malograđanskoj sredini i objasniti njihov utjecaj na Đurin život
- Đurini odnosi sa Zorom, Verom i Minkom
- na primjerima objasni Đurine osobine: pasivnost, introvertiranost, pretjerana osjetljivost, nesnalaženje u društvu, nedostatak hrabrosti i volje
Josip Kozarac, Tena
- socijalni problemi u hrvatskom selu 19. stoljeća: propadanje zadruga, lijenost, prodavanje prirodnih resursa strancima, utjecaj stranaca na običaje i ponašanje ljudi
- tip seoske djevojke koji utjelovljuje Tena
- uloga Tenina oca u njezinu sazrijevanju
- dokazati da Tenu njezina iznimna ljepota tjera u propast
- je li Tena isključivi krivac za svoju sudbinu
- kako bolest djeluje na Tenin karakter, a kako na tijelo
- objasniti Tenin moralni pad kroz veze s muškarcima
- odnos među ženskim likovima: Tenina majka - Tena - Ivka - Maruška
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
- dokaži tvrdnju da u obitelji Stipančić vladaju patrijarhalni odnosi
- koji vremenski raspon obuhvaća fabula romana
- kako se povijesna i politička zbivanja odražavaju na obitelj Stipančić
- koga ili što smatraš krivim za propast obitelji Stipančić
-objasni tip malograđanina oblikovan u romanu
- objasni ekonomsku situaciju u obitelji Stipančić
Ante Kovačić, U registraturi
- koje teme iz hrvatske stvarnosti 19. stoljeća možeš izdvojiti
- razvrstaj likove prema pripadnosti seoskoj i gradskoj sredini; usporedi njihov moral i ponašanje
- objasniti kompoziciju romana - tri dijela - teme
- zašto Lauru možemo smatrati fatalnom ženom
- romantičarsko oblikovanje Laurina lika; u kojem dijelu romana najviše dolazi do izražaja
- "krvava svadba"
- fantastični i groteskni likovi (baba Jaga, Ferkonja)
-u kojim se sve ljubavnim trokutima nalazi Laura i kako se oni razrješavaju
- kontrast između Anice i Laure
- kontrast između Mihe i Ivice
- uokvirena zbivanja; objasniti naslov romana
- objasniti naslov romana
- podrijetlo i školovanje Đure Andrijaševića
- Đurino psihičko stanje na početku romana
- promjene u Đurinu socijalnom položaju tijekom romana
- što uzrokuje Đurin potpuni slom
- izdvojiti likove koji pripadaju senjskoj malograđanskoj sredini i objasniti njihov utjecaj na Đurin život
- Đurini odnosi sa Zorom, Verom i Minkom
- na primjerima objasni Đurine osobine: pasivnost, introvertiranost, pretjerana osjetljivost, nesnalaženje u društvu, nedostatak hrabrosti i volje
Josip Kozarac, Tena
- socijalni problemi u hrvatskom selu 19. stoljeća: propadanje zadruga, lijenost, prodavanje prirodnih resursa strancima, utjecaj stranaca na običaje i ponašanje ljudi
- tip seoske djevojke koji utjelovljuje Tena
- uloga Tenina oca u njezinu sazrijevanju
- dokazati da Tenu njezina iznimna ljepota tjera u propast
- je li Tena isključivi krivac za svoju sudbinu
- kako bolest djeluje na Tenin karakter, a kako na tijelo
- objasniti Tenin moralni pad kroz veze s muškarcima
- odnos među ženskim likovima: Tenina majka - Tena - Ivka - Maruška
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
- dokaži tvrdnju da u obitelji Stipančić vladaju patrijarhalni odnosi
- koji vremenski raspon obuhvaća fabula romana
- kako se povijesna i politička zbivanja odražavaju na obitelj Stipančić
- koga ili što smatraš krivim za propast obitelji Stipančić
-objasni tip malograđanina oblikovan u romanu
- objasni ekonomsku situaciju u obitelji Stipančić
Ante Kovačić, U registraturi
- koje teme iz hrvatske stvarnosti 19. stoljeća možeš izdvojiti
- razvrstaj likove prema pripadnosti seoskoj i gradskoj sredini; usporedi njihov moral i ponašanje
- objasniti kompoziciju romana - tri dijela - teme
- zašto Lauru možemo smatrati fatalnom ženom
- romantičarsko oblikovanje Laurina lika; u kojem dijelu romana najviše dolazi do izražaja
- "krvava svadba"
- fantastični i groteskni likovi (baba Jaga, Ferkonja)
-u kojim se sve ljubavnim trokutima nalazi Laura i kako se oni razrješavaju
- kontrast između Anice i Laure
- kontrast između Mihe i Ivice
- uokvirena zbivanja; objasniti naslov romana
17. 11. 2013.
Realizam i naturalizam u europskim književnostima (sinteza)
ROMANTIZAM
|
REALIZAM
|
|
Književne vrste:
|
lirske pjesme, poeme, romani u stihovima, epistolarni
romani
|
romani i pripovijetke
|
Likovi:
|
iznimne osobe neobičnih osobina (romantičarski ili
demonski junaci)
|
obični ljudi iz svih društvenih slojeva - tipovi
|
Karakterizacija i motivacija:
|
crno-bijela, psihološka
|
socijalno-psihološka; likovi u razvoju
|
Svjetonazor:
|
pesimizam, pasivnost, svjetska bol
|
aktivan odnos prema životu, buntovništvo, ambicioznost
|
Jezik:
|
uzvišen, patetičan stil
|
jezik sredine
|
Uloga književnosti:
|
estetska
|
analitičko-spoznajna (kritična)
|
- francuski kritičar Champfluery (Šamfleri) prvi je u svojoj raspravi Realizam upotrijebio taj naziv 1857.
- realistička poetika polazi od Aristotelova shvaćanja umjetnosti kao oponašanja prirode
Ruski realizam
Odvijao se u tri faze:
1. RANI REALIZAM (40-e godine 19. stoljeća)
- prijelaz iz romantičarskog u realistički stil
- utemeljitelj ruskog realizma je Nikolaj Vasiljevič Gogolj (Kabanica)
Dostojevski: Svi smo izašli ispod Gogoljeve kabanice.
2. RAZVIJENI REALIZAM (50-e i 60-e godine 19. stoljeća)
Ivan Sergejevič Turgenjev, Lovčevi zapisi (zbirka pripovijedaka)
Ivan Aleksandrovič Gončarov, Oblomov (roman)
- likovi suvišnog čovjeka
3. VISOKI REALIZAM (70-e i 80-e godine 19. stoljeća)
- vrhunac realizma, ali i razdoblje njegove dezintegracije zbog unošenja modernističkih elemenata
Lav Nikolajevič Tolstoj
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
28. 10. 2013.
Hrvatska srednjovjekovna drama
Počeci naše drame vezani su uz djelovanje talijanskih flagelantskih (bičevalačkih) bratovština. Naslućujući kraj svijeta, propovijedale su odricanje od životnih radosti i pokoru. Pod njihovim utjecajem i u našim se krajevima javljaju bratovštine od 13. stoljeća. U svojim obredima sudionicii dijaloškim pjesmama otvaraju put srednjovjekovnoj drami.
MUKA SVETE MARGARITE
-dramatizirana legenda o svetici Margariti; izvorno je nastala kao prozni tekst na latinskome jeziku u ranom srednjem vijeku
-nastala je u Zadru potkraj 15. stoljeća
- osmerci
- obrada stare legende o svetoj Margariti - pastirici u koju se zaljubio moćni Olibrij; zapovijedio je svojim slugama da mu je dovedu; tražio je od nje da se odrekne svoje vjere i postane mu žena, ali kad ona ne pristane, zatvorio ju je u tamnicu i stavio na muke; što je ona bila postojanija u svojoj vjeri, on je bivao okrutniji; na kraju su joj čupali komade mesa, što ni Olibrij više nije mogao gledati...
Ostali dramski oblici
Prikazanja (skazanja) - predstave u kojima se prikazivalo mučeništvo nekog sveca
Mirakul - predstava koja prikazuje nadnaravna čuda
Farsa - lakrdijaška, rugalačka predstava za puk u kojoj su se narodskim humorom ismijavale mane većinom škrtih, naivnih i častohlepnih likova
MUKA SVETE MARGARITE
-dramatizirana legenda o svetici Margariti; izvorno je nastala kao prozni tekst na latinskome jeziku u ranom srednjem vijeku
-nastala je u Zadru potkraj 15. stoljeća
- osmerci
- obrada stare legende o svetoj Margariti - pastirici u koju se zaljubio moćni Olibrij; zapovijedio je svojim slugama da mu je dovedu; tražio je od nje da se odrekne svoje vjere i postane mu žena, ali kad ona ne pristane, zatvorio ju je u tamnicu i stavio na muke; što je ona bila postojanija u svojoj vjeri, on je bivao okrutniji; na kraju su joj čupali komade mesa, što ni Olibrij više nije mogao gledati...
Ostali dramski oblici
Prikazanja (skazanja) - predstave u kojima se prikazivalo mučeništvo nekog sveca
Mirakul - predstava koja prikazuje nadnaravna čuda
Farsa - lakrdijaška, rugalačka predstava za puk u kojoj su se narodskim humorom ismijavale mane većinom škrtih, naivnih i častohlepnih likova
Pretplati se na:
Postovi (Atom)