Modernizam u Europi

- skup književnih pravaca u europskoj književnosti u drugoj polovici 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća - suprotstavljanje realizmu i naturalizmu, istraživanje novih izražajnih mogućnosti i esteticizam (isključivo estetska uloga umjetnosti)

1857. - početak modernizma

a) Flaubertov roman Gospođa Bovary završava na sudu zbog nemorala

b) Charles Baudelaire objavljuje zbirku pjesama Cvjetovi zla

- termin modernizam uveo je Charles Baudelaire kako bi ukazao na nove tendencije

umjetnosti te je rekao da „treba zaprepastiti buržuje“, što je pokazivao u svojim djelima

Društveno-političke prilike

Građanska klasa krajem 19.st. doživljava svoj pad (dekadansu).  Pozitivistička gledanja, materijalistički pogled na svijet nisu donijela željenih rješenja. Umjesto filozofije materijalizma javlja se filozofija idealizma.

realistički svjetonazor – materijalizam

modernistički svjetonazor – idealizam (duhovno, nesvjesno)

Taj je svjetonazor utemeljen na filozofiji Francuza Bergsona i njemačkog filozofa Hartmanna: „nesvjesno u čovjeku je osnova i uzrok svih pojava“.

Čovjek se počinje promatrati kao duhovno, spiritualno biće (u realizmu čovjek je fiziološko biće).

1887. učenici Emila Zole javno su se odrekli svog učitelja.

Modernistički pravci i smjerovi

LARPURLARTIZAM

Theophile Gautier /Teofil Gotje/ zalaže se za larpurlartizam ( l'art pour l'art) – umjetnost radi umjetnost- umjetnost ne može biti sredstvo, nego cilj samoj sebi. On od romantičara uzima smisao za egzotične teme, ali nasuprot romantičkoj bujnosti inzistira na besprijekornoj poetskoj formi.

Time otvara put grupi pisaca koji su se nazivali parnasovcima.

PARNASOVCI

(Parnas – brdo u grčkoj mitologiji gdje su se skupljale muze).

Začetnik tog literarnog pokreta je Leconte de Lisle /Lekont de Lil/.

Pojavili su se kao grupa 1866. kad su izdali prvi zajednički zbornik stihova Suvremeni Parnas.

U njemu se javljaju Theophile Gautier, Charles Baudelaire te kasniji simbolisti Paul Verlaine i Stephane Malarme.

Obilježja njihove poezije:

- kult čiste forme (sonet)

- određeni subjektivizam – daje dojam pjesničke odmjerenosti i suzdržanosti (objektivnost i deskriptivizam) - pjesnici zaziru od iznošenja individualnih osjećaja (impersonalnost)

- umjesto toga su hladno refleksivni

SIMBOLIZAM

Javlja se 80-ih godina 19. stoljeća. 1866. obljavljen je prvi simbolistički manifest čiji je autor Jean Moreas. Preteče su simbolizma Edgar Allan Poe i Charles Baudelaire. Simbolisti parnasovcima zamjeraju što njihovom pjesništvu nedostaje tajanstvenosti. Smatraju da je svijet šuma simbola, a pjesnik je taj koji će ih prenijeti čitatelju. Pritom mu ne treba sve otkriti; nešto mu treba samo nagovijestiti i ostaviti njegovu duhu da dokuči bit pjesme. Značajke su sinestezija i glazbenost stiha.

Predstavnici:

Francuska: Theophile Gautier i Paul Verlaine

Rusija: Aleksandar Aleksandrovič Blok i Anton Pavlovič Čehov

Austrija: Rainer Maria Rilke

Norveška: dramatičar Henrik Ibsen.

DEKADENCIJA

Pojam dekadencije označava stanje tjeskobe, klonuća, spleena. Prvi su ga upotrijebili Theophile Gautier i Paul Verlaine.

BEČKA MODERNA

Sintagma koja obuhvaća raznolik umjetnički život Beča krajem 19.st. To je nejedinstvena stilska formacija otvorena raznim smjerovima, osobito impresionizmu. Ideolog je Hermann Bahr. Bečka moderna utjecala je na hrvatsku književnost.